Moj internet dnevnik
Zdravlje i prehrana
Zdravlje i prehrana
Prehrana
Arhiva
« » lis 2014
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Podijeli s prijateljima
Blog
srijeda, srpanj 16, 2014

Zašto su tikvica zdrave?

Tikvice su ukusno povrće, izuzetno popularno za vrijeme ljeta. Osim divnog ukusa, one su jako zdrave.
U nastavku slijedi nekoliko korisnih informacija o tikvicama.

Glavna osobina tikvica je blag ukus, niska kalorijska vrijednosti i pristupačna cijena. Služe kao pomoć u liječenju određenih bolesti.



Veliki broj ljudi voli ukus tikvica, posebno kada se ispeku na žaru. Postoji više vrsta ove biljke, razlikuju se po obliku, boli, veličini i ukusu. Pripadaju istoj porodici kao i lubenica i kastavac.
Tikvica je u cjelosti jestiva, kora, meso i cvijet. U  kuhinji se najčešće pripremaju kao varivo, u supama i čorbama, punjene, pečene na roštilju, kuhane na pari, u salatama, a koriste se čak i u pripremi pita i kolača.

Hranljivi sastojci iz tikvica imaju mnogobrojna pozitivna dejstva na zdravlje. Sadrže magnezijum koji pomaže u regulisanju krvnog pritiska, vitamine C i A. Tikvice sprečavaju razvoj ateroskleroze i tromboza u krvnim žilama.  Hranjiva vlakna utiču na snižavanje holesterola i detoksikaciju crijeva. Tikvica je odličan izvor vitamina C, A, kalijuma, mangana, bakra, magnezijuma, fosfora, selena, folata, riboflavina i hranjivih vlakana.

Tikvice se koriste kao lijek za određene bolesti. Pomažu u liječenju astme, imaju jaka antiupalna svojstva i pomažu u liječenju paradentoze. Sjemenke iz tikvice imaju pozitivan uticaj na krve žile i krvni pritisak.




Tikvice smanjuju opasnost od pojave multiple skleroze. Laboratorijska istraživanja utvrdila su da fitonutrijenti u soku od tikvica imaju antikancerogena svojstva, jer sprečavaju karcinomske  mutacije ćelija. Njeni ekstrakti redukuju simptome benigne hipertrofije prostate, a taj učinak pojačava se u kombinaciji sa drugim povrćem.  Nedavna istraživanja pokazuju da sok od tikvica, isto kao i sok od bundeve, rotkve i praziluka, sprečava mutaciju ćelija i pojavu raka.

Energetska vrijednost tikvica

Energetska vrijednost 100 g sirovih tikvica sa korom iznosi 16 kcal/69 kJ. Od toga tikvice imaju 3,4 procenta ugljenih hidrata, 1,2 procenata  proteina i 0,2 procenta masti. Od minerala sadrže manje količine mangana, magnezijum, fosfor, bakar, gvožđe, cink i kalcijum. Kad je riječ o vitaminima, pored vitamina C, sadrže i vitamine B kompleksa u manjim količinama, tijamin, riboflavin, nijacin, pantotensku kiselinu, folnu kiselinu, piridoksin, a takođe i vitamin K. Svježe tikvice u 100 g sadrže 1,1 g dijetetskih vlakana i 2,2 g luteina.
Iskoristite ljeto i uživajte u magičnim tikvicama. Pustite maštu na volju i napravite obrok koji volite.
zdravljeiprehrana @ 12:42 |Isključeno | Komentari: 0
utorak, svibanj 13, 2014
Činjenica je da sadrži jako mnogo kalorija, ali je izuzetno zdrav. Pitate se zašto?
U nastavku slijedi nekoliko dobrih razloga zbog kojih treba jesti kikiriki. Uživajte u ovoj grickalici i naravno budite umjereni.



 



Kikiriki je savršen je uz vaš omiljeni film i nezaobilazan je uz gledanje utakmice, ali je mnogo više od obične grickalice.

Kikiriki snižava holesterol.  Iako spada u namirnice sa visokim sadržajem masti i kalorija, mnogobrojna istraživanja su pokazala da kikiriki zapravo može djelovati preventivno na srčana oboljenja i sniziti holesterol i trigliceride, i to bez povećanja tjelesne težine. Kikiriki takođe podiže vrijednosti dobrog holesterola koji vas štiti od srčanog i moždanog udara.

Kikiriki povećava koncentraciju i sposobnost pamćenja. Kikiriki sadrži dosta vitamina B3, niacina, koji je, pored brojnih ljekovitih osobina,  poznat i po tome što pomaže normalno funkcionisanje mozga i povećava sposobnost pamćenja, odnosno memorije.

Kikiriki sudjeluje u regulaciji nivoa  šećera u krvi. Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu British Journal of Nutrition, pokazalo je da maslac od kikirikija ili kikiriki mogu održati stabilan nivo šećera u krvi tokom dana, ako ste ove namirnice konzumirali  za doručak. Ovaj pozitivan efekat neće izostati ni ako kasnije u toku dana pojedete obrok bogat ugljenim hidratima.



 



Kikiriki smanjuje apetit, ali i utiče na povećano oslobađanje  hormona PYY koji izaziva osjećaj sitosti. Niste znali da uz kikiriki možete smršati.

Ova grickalica sadrži "dobre" masti. Pored toga što pozitivno utiče na gubitak viška kilograma, kikiriki je namirnica bogata  "dobrim" mastima, koje pozitivno utiču na zdravlje srca, ali i ukupno zdravlje.

Kikiriki povećava koncentraciju i sposobnost pamćenja. Kikiriki sadrži dosta vitamina B3, niacina, koji je, pored brojnih ljekovitih osobina,  poznat i po tome što pomaže normalno funkcionisanje mozga i povećava sposobnost pamćenja, odnosno memorije.

U svakom zrnu kikirikija se nalazi mnogo hranljivih sastojaka, koji djeluju pozitivno na vaš imunitet i opšte zdravlje. Kikiriki sadrži jedinstvene bioaktivne sastojke koji djeluju kao antioksidanti i djeluju preventivno na mnoge bolesti. Bogat je vitaminima B1 i B3, E, magnezijumom, cinkom, gvožđem, kalcijumom, manganom.

zdravljeiprehrana @ 10:20 |Isključeno | Komentari: 0
srijeda, travanj 23, 2014
Sa svakom posjetom supermarketu svjedoci smo kako cijene hrane rastu brzinom svjetlosti, a naše plate su godinama iste.
U nastavku slijedi nekoliko savjeta o namirnicama koje su izuzetno zdrave i nisu mnogo skupe.





Jedite povrće. Biljna vlakna su beskrajno zdrava i ključ su zdrave probave.  Vlakna produžavaju životni vijek, održavaju zdravlje debelog crijeva, smanjuju holesterol, poboljšavaju probavu, smanjuju rizik od srčanog udara, olakšavaju mršavljenje i smanjuju pojavu šećerne bolesti.

Najbolji izvori vlakana su  integralni hljeb, žitarice za doručak, mahunarke, voće i povrće. Upravo se mahunarke nalaze među najjeftinijima, pa tako obrok od pasulja, leće, boba, graška ili leblebije (slanutak), osim što je zdrav, čuva i vaš novčanik.  Navedene naamirnice pripremite kao varivo ili salatu.

Vitamin D je izuetno važan za zdravlje. Veliki broj ljudi, posebno žene u menopauzi nemaju dovoljno vitamina D. Ovaj vitamin tijelo treba za normalan metabolizam kalcija i zdravlje kostiju.  Izađite na sunce najmanje 15 minuta nekoliko puta u sedmici. Pronađite vitamin D u hrani. Sadrže ga: masna riba, orašasti plodovi, ali najbolji je izvor besplatan. To je naše drago Sunce. Izložite lice, vrat, ramena i podlaktice, najbolje u ranih jutarnjim i kasnim popodnevnim satima.

Omega 3 masne kiseline su prijatelji vašeg srca. Hrana koja sadrži visok procenat omega 3 masnih kiselina smanjuje učestalost srčanog udara. sprečava nastanak tromboza u krvnim sudovima i smanjuje rizik od upalnih procesa u tijelu, uključujući oboljenja zglobova. Omega 3 masne kiseline sadrže orasi, laneno ulje i riba.  Plava riba sadrži dosta omega 3 masnih kiselina i čuva vaše zdravlje, a nije mnogo skupa. Sardina je najbolji izvor omega 3 masnih kiselina. Jaja, orasi, ulje od repice sadrže omega 3 masne kiseline. Vitamin D i kalcij su neophodni za zdravlje kostiju, zuba i preveniraju nastanak osteoporoze.

Najbolji izvori kalcijuma su mlijeko i mliječni proizvodi,  susam i zeleno lisnato povrće poput kelja i špinata. Mlijeko s manje masnoće je dobar i jeftin izbor. Izbjegavajte aromatizirane jogurte, odaberite obični jogurt.

Odvojite vrijeme kako biste napravili plan namirnica koje treba da kupite ovaj mjesec. Dobar plan je najbolji način da istovremeno mislite na svoje zdravlje i vaš novčanik. Novac koji uštedite možete potrošiti na neko lijepo putovanje.

zdravljeiprehrana @ 10:19 |Isključeno | Komentari: 0
četvrtak, travanj 17, 2014
Kurkuma je veliki prijatelj  našeg zdravlja. Izuzetno je ukusna i jelima daje predivnu boju. Ukoliko je do sada niste probali, pravo je vrijeme da otkrijete magiju ovog čarobnog začina.

Kurkuma je začin koji dolazi iz Indije, žute boje i pomalo ljutog okusa. Danas je sve više dokaza da je kurkuma izuzetno zdrava posebno za osobe koje boluju od šećerne bolesti i oboljenja srca i krvnih sudova.



 



Kurkuma je jedan od najljekovitijih prirodnih začina.

Glavni sastojak kurkume je kurkumin.

Kurkumin ima antiupalno djelovanje. Presudan faktor u nastanku najvećeg broja hroničnih i degenerativnih bolesti je upala. U ovu vrstu oboljenja spadaju kardiovaskularne bolesti, alergije, šećerna bolest tip 2, Alchajmerova  bolest i mnoge druge bolesti savremenog doba.  Kurkumin zbog svojih antiupalnih osobina prevenira nastanak navedenih oboljenja.  Kurkuma ima djelovanje kao mnogi lijekovi koje uzimamo protiv bolova i upale, kao što je ibuprofen. Ispoljava djelovanje slično navedenom lijeku, ali nema štetan efekat na želudac i bubrege.



 

Kurkuma u korjenu i u prahu je bogata antioksidansima. Ovaj začin obiluje vitaminima C i E.

Kurkuma  otapa masnoće u krvi i smanjuje holesterol. 

Kurkuma je odlična za smanjivanje nivoa lošeg holesterola  (LDL) u krvi. Visok ukupni holesterol, smanjen nivo dobrog holesterola i povećan nivo lošeg holesterola oštećuju arterije i izazivaju  bolesti srca i krvnih sudova.

Kurkuma sprečava stvaranje ugrušaka, odnosni tromboza u cirkulaciji.

Kurkuma usporava starenje mozga.

Stariji stanovnici ruralne Indije, koji jedu velike količine kurkume, imaju najnižu učestalost Alchajmerove bolesti u svijetu, posebno u poređenju sa Amerikancima kod kojih je učestalost viša za 4,4 puta. Na osnovu ovog podatka urađeno je istraživanje koje je pokazalo da kurkuma usporava proces starenja i smanjuje oštećenja mozga.

Kurkumin je pokazao odličan učinak u blokiranju produkcije i nakupljanja spojeva povezanih s preranim starenjem. Beta-amiloid je spoj vezan uz starenje mozga i razvoj Alchajmerove bolesti. Kurkumin smanjuje nakupljanje beta amiloida u našem tijelu.

Neka kurkuma od danas postane vaš omiljeni začin. Osim predivne tople boje koju će pokloniti vašoj hrani, vrlo brzo će popraviti nivo vaše energije.

Osobama koje boluju od šećerne bolesti tip 2, gdje su glavni elemenat oštećenje krvih sudova i osobama sa visokim lošim masnoćama u krvi, kurkuma treba da postane svakodnevni prijatelj. Danas u svijetu postoje lijekovi koji u sebi sadrže kurkumin, što još jednom potvrđuje da je kurkuma izuzetno ljekovit začin.




zdravljeiprehrana @ 09:35 |Isključeno | Komentari: 0
ponedjeljak, studeni 4, 2013
Da li ste ikada vidjelu kako cvjetovi šipka imaju lijepu boju? Čaj od crvenih plodova šipka je vrlo ukusan i zdrav. Možete ga kombinovati s limunom, medom i cimetom. Popravlja raspoloženje, smanjuje bolove i pozitivno djeluje na imunitet. Pekmez od šipka je prva gurmanska poslastica. 
Šipak je vrlo dobar za sve nas koji povremeno imamo probavne smetnje i probleme sa želucem, posebno u proljeće i jesen. Prethodno je naravno potrebno isključiti neke ozbiljne uzroke problema sa želucem. Takođe je korisan za probleme sa mokraćnom bešikom i urinarne infekcije. Pozitivno utiče na raspoloženje i poboljšava cirkulaciju. 
Rosa canina ili šipak je stotinama godina poznata ljekovita biljka. Sadrži velike količine minerala, vitamina, organskih kiselina i mnogih drugih tvari koje su zdrave za naše tijelo. Mali crveni plodovi sadrže obilje vitamina C, B, K, P, provitamina A, flavonoida, tanina, natrija, limunsku i jabučnu kiselinu, šećer i pektin. Šipak takođe sadrži proteine, vlakna i korisne ugljikohidrate. Treba da se bere u jesen u septembru i oktobru na suhom vremenu. Šipak treba sa se bere tvrd, nikako kada je prezreo ili nezreo.  
Šipak stimuliše imunitet. Ima uticaja na spriječavanje unutrašnjih krvarenja, smanjuje obim menstrualnih krvarenja. Pozitivno djeluje na bubrege i mokraćne puteve. Stimuliše izmokravanje, odnosno ima diuretski učinak. 
Čaj od šipka je posebno koristan za majke koje doje svoje male bebe. Vitamin c prelazi u mlijeko i povećava imunitet kod beba. 
Čaj ili pekmez od šipka je dobar za prevenciju avitaminoza, smanjuje tegobe kod gastritisa, otklanja umor.
Nedavna istraživanja su pokazala da preventivno djeluje na nastanak kamenaca u bubregu. 
Ima veoma pozitivan uticaj na organe za varenje. Pekmez od šipka sadrži vlakna koja su korisna za naša crijeva. Ima pozitivno dejstvo na uporne i dosadne hemoroide. 
Šipak ima analgetsko djelovanje i pomaže kod raznih vrsta bolova, pjeska i kamena u žučnoj kesi. 
Čaj od šipka je vrlo ukusan, posebno kada se u njega doda malo meda, cimeta, mlijeka i nekoliko gorkih badema. 
Kada se ne budete mogli odlučiti koji čaj ćete popiti danas, odaberite mali, crveni šipak. Prijatno!


zdravljeiprehrana @ 12:30 |Isključeno | Komentari: 0
srijeda, kolovoz 7, 2013
Svi mi želimo dugo i zdravo živjeti. 
Kada govorimo o zdravlju, imunitetu i svemu onome što je potrebno kako bi se to održalo, mnogi ljudi ne žele slušati,  jer misle da su u pitanju izuzetno složeni savjeti. Prevencija raznih vrsta bolesti poput raka ili srčanih bolesti nije toliko kompleksna koliko ljudi zapravo misle. Ustvari, vrlo je jednostavno! 
Danas dijelim s vama informacije o tome koje namirnice treba često jesti,  ako želite dug život i odlično zdravlje.
Mahunarke
Mahunarke su pune nutrijenata i zdravih vlakana, a zbog ugljikohidrata ih tijelo sporije vari zbog čega ovi plodovi pozitivno djeluju na regulaciju šećera u krvi. Veliki broj dosadašnjih istraživanja pokazao je  da mahunarke mogu značajno smanjiti rizik od mnogih tipova tumora, posebno raka crijeva. Fitohemikalije u grahu usporavaju rast tumora, a istraživanjem sprovedenim na Harvard School of Public Health došlo se do zaključka da žene koje konzumiraju grah najmanje dva puta sedmično imaju 24 posto manje šanse da razviju rak dojke, srčane bolesti, dijabetes tipa 2, visoki krvni pritisak i rak debelog crijeva.
Bobičasto voće 
Bobičasto voće dolazi u brojnim bojama jer sadrži snažne antioksidanse poput flavanoida. Istraživanja su dokazala da bobičasto voće povećava moždanu snagu i optimizira funkcije mozga, sprečava nastanak raka i smanjuje krvni pritisak. 
Zeleno lisnato povrće
Ako redovno jedete zeleno lisnato povrće, činite pravu stvar! Osim proteina, ove namirnice pune su kalcijuma, fosfata i cijelog spektra antioksidanata koji tijelo ispunjavaju životom, raspoloženjem, zdravljem, oslobađaju od stresa, čiste krv i bistre um. Brokule, kelj, špinat, blitva su namirnice koje mnogi od nas ne vole, ali sve ove namirnice su rudnici zdravljaa. Iako baš nisu omiljena jela, uvijek možete naći načine da ih ukomponujete u svakodnevni meni.
Luk
Namirnica koja tjera suze na oči moćnija je nego što mislite. Zapravo, luk (sve vrste) je superhrana! Sadrži veliku koncentraciju najboljih među antioksidantima, a bogat je vitaminima i mineralima, kalijem, natrijem, željezom, sumporom, fosfatom, a pomaže cirkulaciju krvi i smanjuje loš holesterol.
Sjemenke
Sjemenke bundeve, suncokreta ili bilo koje druge, izuzetno su zdrave namirnice. Bogate su bjelančevinama i mineralima. Mnoge od njih sadrže omega 3 masne kiseline, kalcijum, željezo i cink. Posebno je hvaljen lan koji se savjetuje ženama s obzirom na to da njegovi sastojci sprječavaju razne ženske bolesti.
Gljive
Gljive, naravno one jestive, vjerovali ili ne, štite našu DNA od oštećenja! Iako nisu prijatnih boja; crvene, ljubičaste ili plave, gljive sadrže mnogo ovog antioksidanta –ergotionina – antioksidanta za kojeg neki stručnjaci i doktori vjeruju da će biti korišten u borbi protiv tumora. Najbogatija ovim antioksidantom među gljivama je bukovača. Gljive su sjajne na roštilju.
relaxforum
Namirnice ba


zdravljeiprehrana @ 07:44 |Isključeno | Komentari: 0
utorak, kolovoz 6, 2013
Bogatstvo balastnih tvari čini komorač idealnim ljekovitim sredstvom za sve one koji pate od probavnih tegoba, poput nadimanja, osjećaja napetosti, te opstipacije. Također za ove probleme izvrstan su lijek i osvježavajuće piće čaj od sjemenki komorača, što je također idealno za djecu jer djeluje umirujuće.
Osim toga, vlaknaste tvari vežu na sebe otrovne i masne tvari u crijevima i na taj način odstranjuju otvore iz tijela i smanjuju razinu kolesterina i masnoće u krvi. Zeleni izdanci komorača mogu biti izvrsne svježe «grickalice» koje se duže vremena mogu grickati te na kraju ostaju samo suhe vlaknaste tvari (slično kao i kod šećerne trske).
Komorač je bogat kalijem (važno za održavanje razine vode u tijelu i funkcioniranje stanica), vitaminom C (za održavanje imuniteta, mentalnu svježinu), te sadrži 12 važnih elemenata u tragovima i 14 aminokiselina u idealnom omjeru. Zbog visokog sadržaja betakarotena koristi se preventivno kao djelotvorno sredstvo protiv raka.
Od komorača se dobiva eterično ulje (prastaro i dokazano kućno sredstvo protiv probavnih tegoba, kašlja, te za olakšavanje disanja kod prehlada). Korijen komorača ubraja se, pored korijena celera, šparoga i peršina, među 4 najljekovitija korijena za probavne tegobe.
Komorač je idealan za osobe s prekomjernom težinom jer veže na sebe masti u crijevima, tako se puno manje molekula triglicerida (molekule masti) može «ugnijezditi» u masnim naslagama na trbuhu, bokovima, stražnjici i bedrima. Iz tog su razloga Rimljanke jele komorač. Osim toga, komorač odstranjuje mast na trbuhu kod koje se radi o prilično velikim nakupinama vode oko pupka (celulit).
Ljekovitost
pomaže kod smanjenja i održavanja tjelesne težine;
otklanja opstipaciju i regulira probavu;
pomaže kod crijevnih poremećaja tj. ima karminativno djelovanje;
smanjuje razinu kolesterola i masti u krvi tj. stimulira rad jetre i gušterače (sjemenke sadrže ulja i to slatki anetol i gorki fenheron);
odvaja vodu iz tijela i odstranjuje otrove iz organizma;
pojačava rad stanica i jača imunitet;
brine o zdravom nervnom sustavu i dobrom raspoloženju (radi eteričnih ulja);
djeluje lagano smirujuće i opuštajuće jer sadrži antispazmatičko ulje koje ublažava kolike, te je kao čaj izvrstan za malu djecu;
Kupovina
Komorač se kod nas uglavnom uvozi, te se vrlo rijetko može naći na tržištu. Jedan od razloga je i njegova cijena koja se kreće od 20-25 kn za kilogram. No, jedan gomolj od cca 30 dkg je dovoljan za par obroka. Komorač je najpreporučljivije zimsko povrće (radi visokog udjela C vitamina), te se preporučuje jesti 2x tjedno.
Priprema
Komarač se u kulinarstvu najviše upotrebljava prvenstveno kao začin (sjemenke, listovi), kao prilog, zatim u salatama, juhama, maneštrama, a manje kao samostalno jelo. Također osušena zrnca sjemenki komorača melju se i miješaju sa brašnom za izradu raznih slastica i peciva.
Komorač je izvrstan sirov, jer oslobađa velik dio svojih djelotvornih tvari, te se može samo narezati kao luk i jesti kao prigodna «grickalica» npr. uz televizor. Međutim, dobar je i ako ga začinite s malo maslinovog ili suncokretovog ulja (sadrži vitamin E) i takva salata postat će pravi ljekoviti koktel.
Bez obzira što komorač ima jak i dominantan okus i miris (npr. kao anis) izvrsno se uklapa među sve ostalo povrće (osobito salate od svježe mrkve, naranči i jabuka, uz dodatak komorača i sušenog voća), izvrsno se slaže sa začinima kao što su limunov sok, papar, korijandar, maslinovo ulje, mučkatni oraščić te ocat. Kreativnije kuhare, koji se ne boje isprobavati nove kombinacije, može inspirirati za stvaranje novih,a opet ukusnih jela.
yuforum


zdravljeiprehrana @ 16:19 |Isključeno | Komentari: 0
Peršin više od začina
Peršin je najpopularniji začin u svijetu, koji se može pronaći skoro u svakom supermarketu tokom cijele godine (naravno, najbolji je iz vlastitog vrta!). Ima delikatesni i osvježavajući okus i prekrasno lišće žarko-zelene boje, zbog čega je nezamjenjiv kao začin ili ukras za jelo.
Toliko smo navikli na perišin, da često i ne razmišljamo o tome, da ovo nije samo začin, nego i biljka, koja ima visoke nutritivne vrijednosti i ljekovita svojstva.
Grančica peršina je više od ukrasa na Vašem tanjuru. Peršin sadrži dvije skupine posebnih sastojaka, koji su vrlo bitni za naše zdravlje. Prva skupina sastojaka sadrži prirodna eterična ulja, koja uključuju myristicin, limonene, eugenol i alpha-thujene. Druga skupina uključuje flavonide: apiin, apigenin, crisoeriol i luteolin. Osim toga, peršin je odličan izvor vitamina C, A i K.
Zaštita od raka
Eterična ulja, koja sadrži peršin, posebice myristicin, štite od raka, posebice raka pluća, što je potvrđeno u istraživanjima. Myristicin također aktivira enzim glutathione-S-transferase, koji pomaže molekuli glutationa da se veže uz oksidirane molekule, koje bi inače uzrokovale štetu u tijelu.
Zbog eteričnih ulja, koje sadrži, peršin ima kemo-zaštitni efekt, tj. neutralizira djelovanje kemijskih tvari, koje mogu biti opasne za naše zdravlje, poput kancerogena benzopirena (nalazi se u dimu cigareta) i drugih.
Bogati izvor antioksidanata
Flavonidi, koje sadrži peršin, posebice luteolin, djeluju poput antioksidanata, vežući se za slobodne radikale i na takav način sprečavajući njihovo štetno djelovanje na organizam. U istraživanjima se pokazalo, da ekstrakt peršina povećava antioksidacijski kapacitet krvi.
Osim flavonida, peršin je odličan izvor vitamina C i A (posebice karetonoida i beta-karotena), koji imaju važnu ulogu u zaštiti našeg organizma od mnogih bolesti.
Vitamin C ima mnogo različitih funkcija. On je glavni antioksidant u našem tijelu, koji neutralizira djelovanje opasnih slobodnih radikala. Kako već znamo, visoka koncentracija slobodnih radikala povezana je sa cijelim nizom bolesti, uključujući rak, dijabetes, astmu, aterosklerozu itd.
Vitamin C također ima izvanredna anti-upalna svojstva, zbog čega je odličan u liječenju svih vrsta artritisa. Osim toga, vitamin C je važan za rad našeg imuniteta. Redoviti unos ovog vitamina može spriječiti česte gripe, prehlade, upale grla i uha.
Beta-karoten je također važan antioksidant. Dijete, bogate beta-karotenom smanjuju rizik od pojave ateroskleroze, dijabetesa i raka crijeva. Kao i vitamin C, beta-karoten povoljno uteče na astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. U našem tijelu beta-karoten se pretvara u vitamin A – nutrijent, koji igra važnu ulogu u radu našeg imuniteta.
Peršin za zdravlje srca
Peršin je dobar izvor folne kiseline. Folna kiselina je bitna za mnoge procese, koji se odvijaju u našem organizmu, ali najviše je poznata po ulozi, koju igra u zdravlju kardiovaskularnog sistema. Folna kiselina pomaže pretvoriti homocystein u dobroćudnu molekulu. Homocystein je potencijalno opasna molekula, koja može direktno oštetiti krvne sudove. Visoki nivo homocysteina povećava opasnost od moždanog i srčanog udara kod ljudi sa aterosklerozom ili bolešću srca. Zbog toga se ljudima, koji pate od ovih bolesti, preporučuje hrana, bogata folnom kiselinom.
Zaštita od reumatoidnog artritisa
Hrana, bogata vitaminom C, poput peršina, pruža zaštitu od reumatodinog artritisa.
U istraživanju, rezultati kojeg su bili objavljeni u Annals of the Rheumatic Diseases, sudjelovalo je preko 20000 osoba. Svi sudionici su bili zdravi i nisu bolovali od artritisa. Jedan dio sudionika slijedio je dijetu, bogatu vitaminom C, dok drugi dio – običnu dijetu. Istraživanje je trajalo nekoliko godina i potvrdilo je, da kod ljudi, koji su konzumirali hranu bogatu vitaminom C, rizik od pojave artritisa je bio smanjen u tri puta.
Korisni savjeti:
Svježi peršin je bolji od suhog. Ako morate kupiti suhi peršin, birajte onaj iz organskog uzgoja.
Birajte peršin sa lišćem tamno-zelene boje. Izbjegavajte grane koje imaju žućkastu boju ili koje su uvenule – to je znak da su stare ili oštećene.
Svježi peršin možete pohraniti u hladnjaku, u plastičnoj vrećici. Ako je peršin uvenuo, pošpricajte ga sa malo vode, prije nego ga stavite u hladnjak.
Ako imate višak peršina, možete ga lako osušiti tako, da ga nasjeckate i ostavite na kuhinjskoj krpi. Kada se osuši, držite ga u dobro zatvorenoj staklenoj flašici na tamnom, hladnom i suhom mjestu.
Peršin možete i zamrznuti. Zadržat će svoj okus, ali će izgubiti hrskavost.
Peršin se može koristiti u skoro svim jelima – juhama, salatama, jelima od povrća i žitarica.
alternativa-za-vas.com


zdravljeiprehrana @ 08:16 |Isključeno | Komentari: 0
Kava je definitivno najpopularniji stimulans na svijetu, a neki čak kažu da se po kavi dan poznaje. Tako ju je lako zavoljeti, a liječnici ipak upozoravaju da ovaj mirisni tamni napitak loše utječe na zdravlje.
Ipak, nije sve crno-bijelo. Kava nema samo tamne strane, njeno konzumiranje donosi i neke pozitivne efekte.
kafa
Razlozi zbog kojih je kava dobra:
1. Kod zatvora
Kava na organizam djeluje kao laksativ. Ona ubrzava i stimulira pražnjenje mjehura i funkciju crijeva. Upravo zbog toga se često nalazi na popisu namirnica za različite dijete.
2. Kod astme
Da li ste znali da kava pomaže ljudima koji imaju astmu? Za vrijeme napada astme (čak i kod težih slučajeva) dovoljno je uzeti jednu šalicu jake kave. Zašto? Velika količina kofeina čija je kemijska formula slične teofilinu - lijeku za astmu - pomoći će proširiti dišne puteve.
3. Za bolje pamćenje
Svi znamo da kofein povećava budnost, smanjuje simptome umora, pa čak i poboljšava pamćenje. Kofein obično pruža osjećaj zadovoljstva i pomaže poboljšati koncentraciju. Zanimljivo je da ovi učinci nisu kratkotrajni.
Istraživanje medicinskog fakulteta u Lisabonu otkrilo je da su umirovljenici koji piju najmanje 3 šalice kave dnevno imali bolje pamćenje od onih koji su kavu pili u manjim količinama.
4. Sadrži dosta antioksidansa
Antioksidansi su uvijek dobra vijest jer djeluju protiv slobodnih radikala, što znači da kava uistinu pomaže da se pomladimo i djeluje protiv upala. Ovi efekti se ne smanjuju ni ako kavu pijemo s mlijekom.
5. Često vas muči glavobolja?
Onda kava za vas nije grijeh, već lijek. Kofein smanjuje širenje krvnih žila i tako pomaže u ublažavanju glavobolje. (Kofein se čak može naći u nekim lijekovima za ublažavanje bolova.)
Nažalost, ovaj savjet ne vrijedi za ljude koji već piju puno kave svaki dan, jer nedostatak kofeina također uzrokuje glavobolje - čime se stvara neka vrsta začaranog kruga.
Razlozi zbog kojih kava nije dobra:
1. Ubrzava javljanje osteoporoze
Zajedničko djelovanje kofeina i vitamina, posebno vitamina D, sprječava apsorpciju kalcija u tijelu. Ali ne brinite, da bi ovo imalo utjecaja na vas, trebali biste piti uistinu velike količine kave svaki dan.
2. Povećava anksioznost
Iako su anksiozni poremećaji nasljedni, i kava utječe na povećanje anksioznosti. Također, ako pretjerate, može izazvati i nemiran i loš san, baš zbog svog učinka na smanjivanje umora i pospanosti. U stvari, ova posljedica se javlja ovisno od stanja organizma i ukupne količine kave koju popijete tokom dana.
3. Povećava rizik od angine
Istraživanjem je otkrivena veza između uzimanja kave i visokog nivoa homocistina, koji može povećati rizik od napada angine.
4. Mogućnost nastanka bubrežnog kamenca
Koefein povećava količinu kalcija u mokraći, a time i rizik od nastanka bubrežnog kamenca.
5. Valovi vrućine - Valunzi
Žene u menopauzi mogu potvrditi da je kava jedan od glavnih izazivača napada vrućine.
Ključ je u količini popijene kave
Pojava navedenih pozitivnih ili negativnih efekata u velikoj mjeri ovisi od količine kave koju pijete. Dakle, 1 do 2 šalice kave na dan će imati pozitivne učinke kao npr.: dobro raspoloženje, više energije, itd.
S druge strane, jako velika količina - od 5 do 10 šalica dnevno će izazvati negativne učinke kao: strah -anksioznost, nervozu, drhtanje, lupanje srca, itd.
Jednostavan recept je - uživajte umjereno!
Dobro je poznato da umjereno uživanje u kavi (2, 3, pa čak i 4 šalice dnevno) - ne predstavlja opasnost po zdravlje. Činjenica je i da različiti ljudi različito reagiraju na istu količinu kave, a važnu ulogu igra i nasljedni faktor.
e-časopis


zdravljeiprehrana @ 08:11 |Isključeno | Komentari: 0
četvrtak, lipanj 27, 2013
Mijenjanje načina prehrane na početku može iziskivati veći napor, posebno ako vaša obitelji voli hranu koja je nezdrava. No, prije nego počnete uvoditi promjene, uvjerite se da su nove mjere doista zdravije.
Pratite li vijesti iz područja zdravlja površno, moglo bi vam se učiniti da je hrana bez masti i ona koja ima najmanje kalorija najzdravija. No, nije tako. Masti ne moraju biti loše, a ponekad omogućuju i normalnu probavu. Konzervansi, genetski modificirani sastojci te nezdrave zamjene za šećer nalaze se posvuda. Zato neka vaše prvo pravilo bude – ne jesti polugotovu ili gotovu hranu. Obroke kuhajte od cjelovitih, sirovih namirnica i točno ćete znati što se nalazi na tanjuru. Jedite pravu hranu! 
1. Prestanite kupovati prerađene napitke 
Pokušajte barem jedan dan sami pripremiti svježi napitak. Ne kupujte gazirane napitke, gotove čajeve, sportske napitke ili sokove u tetrapaku, nego sami iscijedite voće i povrće. Time će rafinirani i lažni šećeri biti manje zastupljeni u vašoj prehrani. Čak su i sokovi na kojima piše da je udio voća 100% zapravo pasterizirani i većina dobrih sastojaka više ne postoji. U takvim sokovima naći će se tek sintetski vitamini i minerali. I hladnu kavu i čaj možete napraviti sami. I na koncu, pijte više vode. 
2. Mudro s mliječnim proizvodima 
Ako ćete birati između maslaca i margarina, uvijek izaberite maslac. Margarin je ljudska umotvorina koja sadrži prerađene masnoće koje štete vašem tijelu. No, i s maslacem budite umjereni. Zbog velike količine antibiotika i hormona koji se daju kravama, ako je ikako moguće mliječne proizvode kupujte iz organske proizvodnje. Idealno bi bilo da su krave pasle travu na polju. Mlijeko i mliječne proizvode s manjim udjelom masti NE KUPUJTE! Mast iz mlijeka potrebna je da bi se ova hrana probavila i da biste dobili dovoljnu količinu vitamina i minerala. 
3. Jedite topli doručak 
Možda svako jutro ne stignete skuhati jaje, kašu ili omlet, ali potrudite se da to bude što češće. Ako ništa drugo, na topli tost namažite med ili domaći džem. Ako ne volite zobenu kašu, dodajte u nju voće koje volite. Ponekad ostavite jogurt na sobnoj temperaturi preko noći, pa ujutro pomiješajte s voćem. Ne morate uvijek kuhati, ali svakako se klonite žitnih pahuljica, zaslađenih žitarica i kolačića. 
4. Upoznajte svog mesara 
Meso kupujte od lokalnog mesara. Pitajte ga gdje nabavlja meso. Ne vjerujte li mu, nabavite meso od nekoga sa sela. 
5. Izbacite mikrovalnu 
Mikrovalne pećnice dobro zagrijavaju hranu, toliko dobro da unište većinu hranjivih tvari. Mikrovalna mijenja molekularni sastav hrane koju jedete. Ako u njoj grijete zaleđeni obrok, možda se ne trebate brinuti jer u njemu ionako nema previše hranjivih tvari. Mikrovalna vam zaista ne treba. Osim u slučaju da i dalje namjeravate jesti prerađene polugotove i gotove obroke. 
6. Sušeno je bolje od konzerviranog 
BPA kemikalije koje se nalaze u plastici nalaze se i u unutrašnjosti konzerve. Istraživanja su pokazala da se štetna kemikalija nalazi i u konzerviranoj hrani, posebno ako je kiselkasta, poput rajčice. 
7. Ne kupujte ako na etiketi piše HFCS, fruktozni kukuruzni sirup, glukozni/fruktozni sirup 
Kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze jeftini je nadomjestak za šećer. I iako ima isti okus, probavlja se i razgrađuje različito – štetniji je za tijelo. 
7. Kupite jednostavnu kuharicu i često pripremajte jela iz nje 
Kuhanje ne mora trajati dugo, nabavite kuharicu s jednostavnijim jelima koja se mogu pripremiti za sat vremena. Ako nemate naviku kuhati, učinite to barem jednom tjedno.
magazin.hr


zdravljeiprehrana @ 18:07 |Isključeno | Komentari: 0
U narodnoj medicini smokva se koristi protiv zatvora, zubobolje, oteklina, tumora, kašlja, bradavica, upale grla, čireva i gnojnih apscesa. Jedna prastara legenda koja se prepričava na indonežanskim otocima kazuje da Apsarasi ili Nebeski plesači, jednom godišnje blagoslivaju ljudska bića. One zavode znanstvenike, seksualno ih iscrpljujući sve dok im ne odaju tajne koje je bolje da nitko ne zna. U čast vila drveta smokve i danas se u Indoneziji na početku kišnog perioda održavaju višednevne svetkovine. Sanjati smokve – iznenađenje; brati smokve u snu – uspjeh u poslu i trgovini; jesti smokve u snu – bogatstvo; sanjati smokvin list – želja će se ispuniti.
Smokva je bogat izvor kalcija, željeza, magnezija, vitamina B6 i kalija. Smokva ima nizak sadržaj masnoća i visok sadržaj vlakana. Osigurava više vlakana od bilo kojeg drugog voća ili povrća. Smokva ima puno pozitivnih zdravstvenih učinaka. Svježe i suhe smokve sadrže puno pektina, topivog vlakna koje može smanjiti kolesterol u krvi.
Smokva sadrži triptofan. On pomaže dobar san i pomaže da mozak ispravno iskoristi glukozu, pospješujući dobru cirkulaciju. U 100 grama sirove smokve ima 17,5 mg magnezija, a jednaka količina sušenih smokava sadržava trostruko toliko magnezija. Podsjetimo, magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa. On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Osobito se preporučuje uzimati namirnice bogate magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma. Istina, suha ima znatno više kalorija, ali se i po masi može pojesti u znatno manjoj količini!
Smokva sadrži dosta prirodnog šećera – i do 60%. Šećer stimulira mozak tako da možemo razmišljati brže i brže doći do potrebne informacije, razmišljamo bistrije i brže. Smokva je izvrsno gorivo za mozak!
Svježe smokve sadrže do 80% vode, i jedno su od voća sa najvećim sadržajem prirodnih šećera. To ih čini izvrsnim izvorom energije i stimulatorom za mozak, čine vas budnijim i svježijim a reakcije su brže.
KONTRAINDIKACIJE i INTERAKCIJE : nisu poznate
RECEPTI : 
SMOKVINE KOBASICE : ( M. Treben) : za opstipaciju: pola kilograma smokava samljeti i zamijesiti s 5 grama brašna od listova sene. Od tijesta oblikovati kobasice. Zavijene u foliju čuvaju se u hladnjaku i svakog jutra pojesti natašte komadić veličine lješnjaka.
Za liječenje bradavica : smokve sadrže proteolitički enzim poznat kao ficin. Tvrde smokve daju mlijeko koje se nalazi u plodu i grančicama, to mlijeko uklanja otekline na nožnim prstima i bradavice. (Ova praksa potječe još od kralja Solomona). Mlijeko se nanosi jednom na dan, tijekom pet do sedam dana.
Za liječenje kurjih očiju i za uklanjanje neželjenih kožnih izraslina koristi svježi sok od smokve. Otvoriti svježu smokvu, unutrašnjim dijelom je preko noći ostaviti da stoji preko kurjeg oka. Ujutro smokvu ukloniti i stopalo uroniti u vruću vodu. Nakon sat vremena pokušati ukloniti kurje oko. Trebalo bi se prilično lako skinuti, a ako je potrebno, može se lagano još istrljati kamenom plavučcem. Neki tvrdokorniji slučajevi mogu zahtijevati i do 4 ili 5 noćnih tretmana. 
Podsjetimo se, magnezij je jedan od ključnih čimbenika koji naš organizam štite od štetnog utjecaja psihičkog stresa. On je zaista pravi melem za stanice živčanog sustava. Naročito se preporuča uzimanje namirnica bogatih magnezijem u stanjima napetosti, anksioznosti, depresije i kod predmenstrualnog sindroma.
Suha smokva Suha smokva ili figa raste posvuda na Mediteranu pod imenom, bjelica, crnica ili petrovača. Jede se od pamtivijeka svježa ili suha. Mada raste na pedlju zemlje, izdrži sušu i daje plod bez kuke i motike, ipak je vrlo osjetljiva na onečišćenje okoline: prva se pobuni i nestaje!
Svježa smokva je slatka, a tek suha! Tada sadrži 66 posto šećera, sličnog onom u medu (invertan šećer) i zbog toga nikako nije za dijabetičare. U njoj se ističe bogatstvo magnezija i kalcija te osobito vlakana. Smokva je stigla s Istoka gdje je njena ljekovitost upisana u papiruse. Prva "indikacija" je začepljenost, kao i za šljivu. Ne stvara naviku, ne izaziva grčeve, a kao i šljiva predstavlja mjeru zaštite od raka crijeva.
Njezino osnovno djelovanje je laksativno posebno kod lakše opstipacije. Plodovi se upotrebljavaju svježi, osušeni ili u rakiji, a listovi i sok drveta za liječenje različitih bolesti, od tvrde stolice, kožnih oboljenja, bolesti u predjelu usta i ždrijela, epilepsije, bolova u trbuhu, upale mjehura i menstrualnih tegoba. Pečene ili kuhane u mlijeku smokve stavljaju se na čireve radi smekšanja (zubno meso). Od prženih i grubo samljevenih smokava može se pripremiti kava koja se preporučuje prije svega kod plućnih bolesti. 
Napomene : vrlo je zanimljivo oprašivanje smokve koje se «kaprifikacijom» - pomoću osica iz vrste Blastophaga grossorum koje prenose polen s muških cvjetova divlje smokve. Također oprašivanje vrši i osica Blastophaga psenes, zato uz nasade pitomih smokava uvijek mora biti i stabala divlje smokve.
Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice što uzrokuju glavobolju i bolove u želucu, treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati i posušiti pa tek onda jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer ni brašno, kako se obično u trgovini kaže.
yuforum


zdravljeiprehrana @ 18:03 |Isključeno | Komentari: 0
U 17. stoljeću razvio se iz samoniklog, običnog ili divljeg celera koji je rastao u europskim močvarnim pojasevima, ali je uzgojem uspješno kultiviran.
Stabljikama celera treba odrezati bazu i oprati svaku pojedinačno ispod tekuće vode, a zatim ih narezati na veće ili manje dijelove, ovisno o daljnoj pripremi. Ako vanjska strana stabljike ima vlaknastu strukturu, treba je oguliti na način da je oštrim nožem zarežete pri dnu i povlačite prema vrhu. Ukoliko pripremate svježe stabljike, najbolje ih je narezati neposredno prije posluživanja, jer stajanjem, osobito na sobnoj temperaturi, gube svoju hrskavost.
Sirovi korijen celera najčešće se koristi u salatama. Najpoznatija od svih je Waldorfska salata, od celera i jabuka narezanih na rezance, s majonezom i vrhnjem uz dodatak nasjeckanih oraha. Na švedski se način celerov korijen, narezan na štapiće s majonezom, senfom i tučenim vrhnjem, poslužuje na raženom kruhu ili uz mesna i riblja jela. Možete ga probati i u salati s pečenom ciklom, te s dodatkom začina, limunova soka i posipanu orasima.
Celerov korijen se u našoj kuhinji kuha zajedno s ostalim korjenastim povrćem u bistrim mesnim juhama, ali ni pire juhe od celera s dodatkom timijana neće vas ostaviti ravnodušnima.
Često se priprema s krumpirom, kao pire, na salatu, u obliku popečaka s dodatkom luka, ali i u slojevima s dimljenom ribom, preliven vrhnjem i posipan sirom te zapečen u pećnici.
Možete ga peći u pećnici s ostalim korjenastim povrćem i krumpirom s dodatkom ružmarina, pirjati s češnjakom i piletinom ili s ostalim korjenastim povrćem u raznim mesnim jelima, osobito onima od divljači, a dat će i posebnu aromu rižotu s porilukom, kojeg poslužite uz pesto.
Celerova stabljika jede se često sirova kao grickalica jer, kako kažu neki, žvakanjem se troši više kalorija nego što ga ima sama stabljika. Poslužuje se u kombinaciji sa sokom od rajčice ili mrkve uz razne dipove, te nadjevena sirnim namazima, među kojima je poseban onaj od dimljenog sira i začina.
Celerovu stabljiku kombinirajte s mekanim sirevima i orasima u raznim salatama od tune ili piletine, s povrćem poput rotkvica, maslina, avokada, radiča, luka.
Bit će izvrstan dodatak juhama, jelima iz voka, a lišće, osim u juhama i temeljcima, koristite kao začinsko bilje u salatama, raznim nadjevima ili jednostavno da posipate meso, piletinu ili ribu s roštilja prije posluživanja.
Sjemenke celera mogu se umiješati u tijesto za kruh ili posipati po slanim kolačima, salatama ili kuhanom povrću neposredno prije posluživanja. Zbog gorkastog okusa treba ih koristiti štedljivo, a prije upotrebe ih treba usitniti.
Celer koji se uzgaja u vrtovima, za razliku od divljeg, na glasu je kao vrlo vrijedna ljekovita biljka. Svježe stabljike i lišće skupljaju se od svibnja do kolovoza, a korijen se iskapa od sredine rujna do sredine studenog. Korijen ima svojstven i aromatičan miris. Ljekovite tvari, kao što su flavonoid apiin, koji ima antioksidativno djelovanje, eterično ulje i aminokiselina asparagin, nalaze se u korijenu, stabljici i listovima.
Dok se većina najprije sjeti sočnih stabljika celera, često i rado se u kulinarstvu i u medicinske svrhe upotrebljavaju lišće, korijen i sjemenke.
Ljekovite tvari najbolje ostaju sačuvane u svježe iscijeđenom soku sirovog korijena, listova i stabljike, no preporuča se što manje listova jer sok čine gorkim. Napitak je odličan lijek u ranim fazama reumatizma i gihta, a preporučuje se osobama sklonim debljanju, kao i onima koje pate od nakupina celulita, zbog svog djelovanja na krvotok. Snižava krvni tlak i smanjuje razinu šećera kod dijabetičara. Sok od celera povoljno utječe na regulaciju menstruacije. Ukusne juhe i umaci od celerovog korijena mogu biti dio prehrane i kod težih slučajeva šećerne bolesti. Biljka i korijen celera vrlo su traženi kulinarski začin, a juhe i jela od celera pobuđuju apetit i jačaju otpornost organizma. Sirovi celer je vrlo djelotvoran sastojak prehrane kod kožnih oboljenja - sitno se nastružu jednaki dijelovi korijena celera i jabuke, dobro se izmiješaju, a po želji se mogu dodati naribani orasi i šećer. Njegovo se konzumiranje također preporučuje ljudima koji imaju kamence u bubrezima ili mjehuru jer je djelotvoran diuretik. 
Njegovo ljekovito djelovanje očituje se i u liječenju niza oboljenja koja nastaju kao posljedica stresa. Celer možemo iskoristiti i kod astme. U narodnoj medicini se pripremaju bomboni od gusto ukuhanog korijena, uz dodatak nepročišćenog šećera, koji smiruju nadražaj na kašalj. Celer djeluje i kao urinarni antiseptik, djelotovoran je kod bolesti bubrega, pomaže kod hunjavice, a kod bolesti grla ima protuupalno djelovanje. Pomaže kod problema probavnog sustava i otklanja loš zadah, a u proljeće otklanja proljetni umor.
Istraživanja pokazuju da celer posjeduje svojstva za smanjivanje tlaka jer u svom sastavu posjeduje aktivne pthalide koji opuštaju mišiće arterija i na taj način reguliraju krvni tlak. U istraživanjima na životinjama celer se pokazao djelotvornim kod snižavanja kolesterola. Tijekom osam tjedana hranjenja sokom celera značajno je reducirana razina kolesterola, uz povećano izlučivanje žučne kiseline.
Celer sadrži komponentu kumarin, koja sprječava štetno djelovanje slobodnih radikala, a uz to potiče aktivnost bijelih krvnih stanica, obrambenih mehanizama. Izvrstan je izvor vitamina K, koji povoljno utječe na grušanje krvi, štiti od osteoporoze, sprječava štetno oksidativno djelovanje na stanicu. Cjelokupni B-kompleks iz celera potiče izmjenu ugljikohidrata u tijelu, jača živce i mozak, pomaže rad crijeva, čini i održava zdravima kožu, kosu, oči i jetru.
Zbog visokog sadržaja eteričnih ulja i terpena, celer djeluje antibakterijski i antimikotički u sluznicama crijeva i mokraćnih puteva.
Kupovanje i čuvanje
Celer, luk, mrkva i peršin su "četiri mušketira" svake kuhinje. Razlog tome je što se ove biljke koriste u većini jela, kako onih baznih, kao što su temeljci, juhe i umaci, tako i kod raznih drugih, mesnih i povrtnih jela. U nas će prva asocijacija na spomen celera biti bijele aromatične glavice korjenastog povrća. Njegov jednako aromatičan i hrskav srodnik istog naziva, u nas malo poznat i korišten, raste kao nadzemna biljka zelenih stabljika, koje završavaju perastim listovima.
Pri odabiru celerova korijena njegova težina u ruci mora odgovarati njegovoj veličini, a na dodir mora biti čvrst. Ukoliko na vrhu ima ostatke stabljike, oni moraju izgledati svježe, bez tragova sušenja i truljenja. Jednako tako, izbjegavajte kupnju već narezanog i opranog celera u vezici za juhu ili već porcioniranog u dućanima jer stajanjem celer gubi boju i vrijedne nutritivne sastojke. Srednje velike glavice celera kvalitetan su izbor za jednostavnu pripremu.
Za stabljiku celera birajte kompaktan svežanj stabljika svjetlozelene boje sa zelenim listovima koji izgledaju svježe. Svježinu stabljike možete jednostavno utvrditi tako da je na sredini lagano stisnete. Ako je zvuk hrskav, celer je svjež. Zamijetite li da su na bazi celera odvojene vanjske stabljike, vjerojatno je riječ o celeru koji stoji duže vrijeme.
Celerov korijen čuvajte u odjeljku za povrće hladnjaka i do nekoliko tjedana, dok stabljike celera prije stavljanja u hladnjak odvojite od baze i eventualno maknite one oštećene. Isperite ih pod vodom i spremite u plastičnu vrećicu u kojoj mogu stajati 7-10 dana.
Priprema jela s celerom
Prije pripreme, celerov korijen trebate očistiti četkicom u hladnoj vodi kako bi maknuli ostatke zemlje, odrezati vrh i oguliti njegovu grubu površinu. Nakon što ga narežete na ploške, kockice ili naribate, pokapajte ga limunovim sokom ili kratko uronite u vodu s limunovim sokom kako u doticaju sa svjetlom ne bi izgubio boju.
Celer je zeljasta dvogodišnja biljka s mesnatim vretenastim korijenom i stabljikom. U 17. stoljeću razvio se iz samoniklog, običnog ili divljeg celera koji je rastao u europskim močvarnim pojasevima, ali je uzgojem uspješno kultiviran. Danas postoje tri osnovna tipa: bijeli celer, zeleni celer i celer s korijenom nalik na bijelu repu. Uzgajaju se kao začinsko bilje, a koriste se kao aromatični dodaci juhama, salatama, mesnim i drugim jelima.
Celerova stabljika jede se često sirova kao grickalica jer, kako kažu neki, žvakanjem se troši više kalorija nego što ga ima sama stabljika.
Povijest celera je duga i zanimljiva. U doba Homera bio je simbol ljepote i veselja, a ubrzo zatim postao je cvijeće za grob i značio je samo suze i žalost. Kasnije je u Rimu uzdignut kao simbol pobjede i pobjedničkog slavlja, a njime su se kitile glave pobjednika.
Francuzi, veliki sladokusci, hvalili su ga uzrečicom: "Ne treba se plašiti mukotrpnog puta do Rima zbog - ljubavi i celera", a u našem narodu postoji izreka: "Gdo na srcu ima feler, navek mora jesti celer". Celer je robustan, podnosi i oštru klimu, zato ga se može nabaviti tijekom čitave godine (bilo iz uzgoja na poljima ili iz staklenika), ali je najbolje kvalitete tijekom ljetnih mjeseci. Dok se većina najprije sjeti sočnih stabljika celera, često i rado se u kulinarstvu i u medicinske svrhe upotrebljavaju njegovo lišće, korijen i sjemenke.
Sjemenke celera su sitne i smeđe sa svijetlim žlijebovima, snažnog, aromatičnog i pomalo gorkog okusa.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g celera (korijen s lišćem) je mala - iznosi 14 kcal / 59 kJ. Od toga je 0,69 % proteina, 2,97 % ugljikohidrata i 0,17 % masti.
Odličan je izvor vitamina K (29,3 μg, što čini 29 % preporučenog dnevnog unosa) i dijetalnih vlakana (1,6 g/14 kcal ili 11,5 g/100 kcal, preporuke su 3 g/100 kcal), a ostale potrebne minerale i vitamine sadrži u malim količinama.
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)
yuforum


zdravljeiprehrana @ 18:00 |Isključeno | Komentari: 0
Egipćani su osobito cijenili vrijednost luka tako što su njime plaćali radnike koji su gradili piramide.
Iako veliki broj ljudi voli koristiti luk kod pripreme raznih jela, mnogima njegovo rezanje i naviranje suza na oči predstavljaju problem. Zato luk prije rezanja stavite u hladnjak na sat vremena, a onda ga stojećki režite oštrim nožem.
Odaberite dasku za rezanje na kojoj ćete rezati isključivo luk, kako druge namirnice ne bi poprimile njegov prodoran miris. Svježi luk možete rezati na prstenove, ploške ili sitno nasjeckane kockice.
Žuti luk, dostupan gotovo cijele godine, zadržava dugo svoj okus, pa ga se najčešće koristi kod pripreme jela s duljom termičkom obradom, kao što su variva, pirjana povrtna i mesna jela, juhe i umaci. Izvrstan je i kao nadjev u španjolskim i francuskim pitama od prhkog ili lisnatog tijesta, a služi i kao dio nadjeva u talijanskim pogačama od maslina i inćuna. Veće glavice luka mogu se nadjevati mesnim ili povrtnim nadjevima te peći.
Svježe nasjeckani luk možete pomiješajti s rajčicama, avokadom i papričicama u poznati meksički umak - guacamole. U sirovom stanju osobito je izvrstan crveni ili ljubičasti luk, i to kao dodatak salatama, hladnim umacima, sendvičima ili uz meso s roštilja. Crveni luk, narezan na ploške i popečen na limu zajedno s kockicama palente, može biti izvrstan dodatak salati od mladog špinata, a bit će izvrstan i kao dodatak raznim fritajama.
Male lukovice, koje narastu do 2,5 cm, nazivaju se još i lučice, a mogu se glazirati s maslacem i poslužiti uz razna pečenja. Ipak, lučice se najčešće kisele. Ukiseljene lučice poslužite kao dodatak uz razne pladnjeve od suhomesnatih proizvoda, ili ih dodajte u ragu - juhe, variva ili gulaše.
Ljutika, kao najfiniji član ove porodice, upotrebljava se za rafinirana jela, kao što su klasični umaci bérnaise, espagnole ili umak na bazi gljiva i vina. Dodavanjem ljutike u kvalitetni vinski ocat, u kojem treba odstajati nekoliko tjedana, dobiva se izvrstan sastojak za salatni preljev. Pečena ljutika s ljuskom izvrsna je uz razna mesa.
Mladi luk najčešće se jede sirov kao sastojak raznih salata, jela od jaja, uz razna pečenja, suhomesnate proizvode ili mesa s roštilja, jer nema tako jak i prodoran okus. Čak i prilog od riže ne mora biti uvijek istog okusa ako mu dodate fino nasjeckani mladi luk i sezamove sjemenke.
Luk je bogat i kromom, vitaminom C i brojnim flavonoidima, osobito quercitinom.
Luk ima samo 42 kcal / 176 kJ na 100 g, od čega najviše energije dolazi od ugljikohidrata (92%).
Prosječan kemijski sastav luka je: vlaga 91%, proteini 1,2%, masti 0,1%, vitamin C 6 mg/100 g.
Po kemijskom sastavu postoji samo jedna velika razlika: luk vlasac bogat je beta-karotenom (3,4 mg/100 g), i vitaminom A (0,56 mg/100 g), što nije slučaj sa češnjakom i crvenim lukom.
Ova namirnica dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina B6, folata i mangana, a uz to je i vrlo dobar izvor vitamina C. Sadrži vrlo malo zasićenih masti, kolesterola i natrija.
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10% dnevnih potreba RDA.
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba RDA.
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)
Osobito jak miris luku daju tvari bogate sumporom, koje su jednako tako odgovorne i za njegova ljekovita svojstva. Uz to, luk je bogat i kromom, mineralom u tragovima koji pomaže u staničnoj rekaciji s inzulinom, zatim vitaminom C i brojnim flavonoidima, osobito quercitinoidima.
Specifičan ljuti okus i miris luka posljedica su eteričnih ulja. Svojim sastojcima luk pojačava apetit i pospješuje probavljanje hrane.
Veći unos luka u organizam smanjuje razinu glukoze u krvi. U tom procesu pomoćni element je i prisustvo kroma u luku, koji pomaže stanicama da pravilno reagiraju na oslobođeni inzulin. Istraživanja kod dijabetičara pokazala su da krom može smanjiti brzo podizanje šećera u krvi, povećati tolerantnost stanica na glukozu, smanjiti razinu inzulina, te smanjiti kolesterol i trigliceride. Jedna šalica svježeg luka (oko 250 g) sadrži skoro 20% dnevnih potreba za ovim mineralom.
Redovita uporaba luka i češnjaka u prehrani smanjuje povišeni krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, što posredno utječe i na prevenciju od ateroskleroze, te srčanog i moždanog udara. Ovakva prevencija rezultat je kombinacije tvari bogatih sumporom, kroma i vitamina B6 iz luka. Istraživanje, provedeno na 100 000 ispitanika koji su prehranom često unosili luk, čaj, jabuke i brokulu, bogate izvore flavonoida, pokazalo je da su oni smanjili rizik od srčanih bolesti za 20%.
Također, upotrebom luka u prehrani dva ili više puta tjedno značajno se smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva. Pokazalo se da meso pripremano s lukom znatno smanjuje količinu kancerogenih tvari u odnosu na meso pripremano bez luka.
Osim toga, luk smanjuje i upalne procese koji su povezani s reumatoidnim artritisom i prehladom, te alergijsku reakciju odgovornu za napad astme. Isotiocijanati iz luka djeluju protuupalno, te zajedno sa quercitinom i vitaminom C, koji uništavaju štetne bakterije, čine luk idealnim dodatkom juhama i pirjanim jelima u sezoni prehlada i gripa.
Općenito možemo reći da luk ima mnoga ljekovita svojstva budući da, osim što pospješuje rad krvožilnog sustava, regulira i crijevnu floru, jača imunitet, djeluje antibakterijski i dijuretično, te pročišćava organizam.
Kupovanje i čuvanje
Kod kupovanja izaberite glavice luka koje su čiste i dobro oblikovane. Vrat glavice luka ne smije biti otvoren, dok ljuska treba biti pripijena, a ne hrskava i lomljiva. Izbjegavajte korištenje luka koji je proklijao, ima plijesan, mekanu glavicu ili mrlje.
Luk čuvajte na sobnoj temperaturi, na tamnom i prozračnom mjestu. Možete ga čuvati u mrežastim košarama, da zrak može cirkulirati ispod glavica luka. Izbjegavajte luk stavljati zajedno s krumpirom jer će izgubiti vlažnost, a time se i prije pokvariti. Vrijeme čuvanja je 1–2 mjeseca, ovisno o sorti, a najduže se može čuvati luk sa žutom (narančastom) ljuskom.
Kod kupnje mladog luka bitno je da su glavice čvrste i bijele, a vrhovi svježi i zeleni. Koristite ga odmah ili najmanje dva dana nakon kupnje, a čuvajte ga u plastičnoj vrećici ili dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku, jer vrlo brzo gubi na nutritivnoj vrijednosti.
Termički obrađen luk možete čuvati nekoliko dana u zatvorenoj plastičnoj posudi. Ne stavljajte luk u metalne posude jer će izgubiti boju. Nasjeckan luk se može i zamrznuti, bez prethodnog blanširanja, ali zamrzavanjem gubi na jačini okusa.
yuforum


zdravljeiprehrana @ 17:58 |Isključeno | Komentari: 0
Podzemna lukovica češnjaka (Allium sativum), biljke iz porodice ljiljana, ne sadrži samo izuzetna začinska svojstva, već i vrlo ljekovite tvari. Češnjak tako sadrži eterično, hlapljivo ulje s alinom, sastojkom koji se rezanjem ili prešanjem razgrađuje u alicin koji mu i daje specifičan miris, ali koji također razgrađuje masnoće i ima antibiotičko djelovanje. Među sastojke češnjaka ubrajaju se i vitamini A, B1, B2 i C, čitav niz minerala, kalij, kalcij, magnezij i fosfor, elementi u tragovima, bakar, kobalt i mangan, te ostale tvari, među kojima su saponini, flavonoidi, glukosinolati i fenolske kiseline.
Bez sumnje, ljekovita svojstva češnjaka koja su odavno prepoznata, potvrđuju i mnogobrojna znanstvena istraživanja, pa ova biljka zauzima važno mjesto u području suvremene fitoterapije, tj. liječenja biljem.
Češnjak tako usporava rast bakterija, te uspješno uništava bakterije, viruse i gljivice, pa je vrlo učinkovit kao sredstvo protiv prehlada i hunjavica, zatim različitih gljivičnih oboljenja kože i crijevnih infekcija.
Ima i vrlo pozitivan učinak na krv i krvne žile. Naime, redovitom primjenom potiče prokrvljenost i olakšava protok krvi, te snižava povišeni krvni tlak i povišene vrijednosti masnoća u krvi. Nadalje, sprečava nakupljanje trombocita i nastajanje krvnih ugrušaka, te stoga smanjuje opasnost od pojave moždane kapi, srčanog infarkta i tromboze. Posebno je učinkovit kod lagano povišenog krvnog pritiska i kolesterola u krvi. Naime, istraživanja pokazuju da se kod ispitanika sa spomenutom dijagnozom, već nakon redovite konzumacije oko 2 g svježega češnjaka dnevno tijekom četiri mjeseca, krvni pritisak normalizirao, a povišeni kolesterol u krvi smanjio za 12%.
Tvari koje sadrži, posebno alicin, uspješno razgrađuju štetne masnoće koje se nakupljaju na stjenkama arterija, pa se tako redovitim prisustvom češnjaka na jelovniku može spriječiti i pojava ateroskleroze.
Češnjak ima i antioksidacijsko djelovanje, te tako učinkovito štiti organizam od razornog djelovanja slobodnih radikala koji, pojednostavljeno rečeno, zdrave stanice pretvaraju u bolesne i uzrokuju različita kancerogena oboljenja. Primjerice, temeljem rezultata vrlo opsežnoga američkog istraživanja, koje je objedinilo dvadesetak internacionalnih studija, dokazano je da se svakodnevnom konzumacijom između 3, 5 i 28 g češnjaka, bilo svježeg bilo u hrani, rizik od pojave raka crijeva smanjuje za 75%, a želuca za 50%. Tako, uz već dokazano pozitivan utjecaj na rad želuca i probave općenito, osim što poticanjem probave ublažava nadutost i grčeve, češnjak spomenute organe štiti i od zloćudnih bolesti. Uz to što može spriječiti pojavu zloćudnih oboljenja, češnjak ima i citostatičko djelovanje. Naime, istraživanja su pokazala da uništava tumorske stanice leukemije.
Osim toga, češnjak općenito povoljno utječe na imunološki sustav, usporava starenje organizma, jača otpornost prema infekcijama, te pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Češnjak je i jedan od najdjelotvornijih prirodnih antibiotika, posebno u borbi protiv E.coli i stafilokoka. Nadalje, češnjak potiče mokrenje, koristi se kod bronhitisa, sprečava gripu, a vanjskom primjenom može ublažiti i reumatične bolove.
Zbog svojih se osobina preporučuje svima koji drže do svojega zdravlja, a posebno starijim osobama i pušačima.
Preporučene dnevne količine
U svrhu prevencije različitih bolesti, ublažavanja ili liječenja blažih simptoma, te posebno za jačanje imuniteta i usporavanje starenja organizma, preporučuje se trajna i svakodnevna konzumacija isključivo svježega češnjaka (termičkom obradom u procesu kuhanja ljekovita vrijednost češnjaka se znatno smanjuje!), ili farmaceutskih preparata na bazi ulja, praha ili ekstrakta od češnjaka.
Tako stručnjaci preporučuju dnevnu količinu od 2 do 5 g svježega češnjaka, 0, 4g do 1, 2 g češnjaka u prahu, 2 mg do 5 mg ulja češnjaka, ili pak 300 mg do 1000 mg ekstrakta češnjaka.
Ako se dnevna doza ljekovitih sastojaka crpi iz svježega češnjaka, dobro je znati da se vrlo vrijedna tvar, alicin, razgrađuje tek nakon mehaničke obrade, te da se češnjak neposredno prije upotrebe mora istisnuti ili nasjeckati.
Neugodan miris, za koji je također "odgovoran" alicin, može se ublažiti konzumiranjem svježih listića peršina ili mente, te jabuke, mlijeka, limuna, ili, pak, grickanjem nekoliko zrna kave. Miris se može neutralizirati i na način da se neposredno prije upotrebe još neoguljeni češnjak vrlo kratko zagrije u mikrovalnoj pećnici.
Češnjak, jedna od najstarijih uzgajanih kultura, porijeklom je iz srednje Azije, te se već više od 4000 godina koristi, ne samo kao uvijek dobrodošao začin različitim jelima, nego i kao vrlo ljekovito sredstvo.
Češnjak kroz povijest
Prepoznat kao prirodan antiseptik i antibiotik, češnjak je od davnina prisutan u narodnoj medicini za sprečavanje, liječenje i ublažavanje različitih tegoba, a njegova je primjena bila (i ostala) posebno popularna u Kini, Indiji i južnoj Evropi.
U starom je Egiptu, primjerice, bio tako omiljen da su ga faraoni uvrstili u popis stvari koje će im trebati na drugom svijetu, te se poklanjao u znak pažnje, a zapisano je da je zbog njega izbio i prvi štrajk u povijesti. Naime, robovi su, stoga što im je bio uskraćen, demonstrativno prekinuli gradnju piramida. U antičkoj Grčkoj se najviše prepisivao kod plućnih bolesti, ali je zbog njegova neugodna mirisa posjet hramovima bogova nakon njegova konzumiranja bio strogo zabranjen. Nadalje, češnjakom su se kroz vjekove ispirale gnojne rane i čirevi, liječila kolera, glavobolja, prehlada, kašalj, upala pluća, bronhitis i tuberkuloza, te odstranjivali različiti crijevni nametnici. Češnjak je služio i u borbi protiv starenja, kukaca i vampira, ali i ljubavnih problema, te se njime liječila impotencija.
U novije vrijeme, usporedo s popularizacijom alternativnih način a liječenja, posebno biljem, češnjak postaje jedna od najpopularnijih ljekovitih biljaka, pa tako i objektom mnogobrojnih znanstvenih istraživanja koja su u velikoj mjeri potvrdila njegovu svestranu ljekovitost koja je u narodnoj medicini odavno poznata.
yuforum


zdravljeiprehrana @ 17:54 |Isključeno | Komentari: 0
Korijen mlade mrkve nježno operite četkicom ispod tekuće vode, dok kod starije mrkve korijen ogulite nožem za štedljivo guljenje. Ukoliko je kraj korijena zelen, uklonite ga kako ne bi dobili gorkastu aromu.
Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%.
Mrkvu možete narezati na štapiće, kolutiće, julienne ili je naribati. Sirova mrkva izvrsna je zdrava grickalica, a možete ju kombinirati i s dipom na bazi jogurta.
Narezanu na veće dijelove ili naribanu mrkvu, zajedno s njenim listovima, možete koristiti kao dodatak zelenoj salati ili je kombinirati u salati zajedno s jabukama i ciklom. Ni kao samostalna salata neće vas razočarati. Naribanu mrkvu posolite, prelijte s malo limunova i narančina soka uz dodatak meda, a na kraju pospite nasjeckanim lješnjacima.
Svježi sok od mrkve možete kombinirati s bananama i sojinim mlijekom u nutritivnom shakeu, koji možete poslužiti za doručak.
Mrkva će jednako tako biti ukusna ukoliko se priprema na pari, kuha, pirja ili peče. Kao dio korjenastog povrća za juhu, mrkva se koristi kod pripreme bistrih mesnih juha, temeljaca, umaka, variva i složenaca.
Za vrlo nutritivnu krem juhu, kuhanu mrkvu možete usitniti s korjenastim povrćem ili krumpirom u pire, te dodati začine i začinsko bilje po želji.
Kuhanu baby mrkvu ili mrkvu narezanu na manje dijelove možete glazirati u tavi na malo maslaca i poslužiti kao prilog, posutu nasjeckanim pistacijama ili narezanim vlascem. Na sličan način pripremite i poslužite mrkvu na brz, ali posebno aromatičan način, uz dodatak začina kao što su češnjak, ružmarin, med i senf. Neka bude prilog uz vegetarijanska glavna jela. Kao prilog uz mesna jela, možete poslužiti pire od kuhane mrkve i krumpira s maslacem.
Zbog svoje slatkaste arome, mrkva nije strana namirnica ni u pripremi slastica. Kolač od mrkve jedan je od najpoznatijih, a uz dodatak nadjeva od kvalitetnih džemova ili u kombinaciji s drugim voćem i orašastim plodovima, iznenadit će svojim okusom.
Mrkva je veliki izvor antioksidansa - karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta - karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.
Istraživanje na 1 300 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su dnevno uzimale barem jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za 60% smanjile rizik od srčanog udara. Ujedno, određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20% i čak 50%-tnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50% smanjuje mogućnost razvoja raka pluća.
Osobito je važan unos vitamina A u organizam pušača. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, značajno smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti kao što su emfizem pluća i rak pluća. Isto vrijedi i kod pasivnog pušenja.
Beta-kartoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.
Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i umirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija.
Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.
Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.
Kupovanje i čuvanje
Korijen mrkve mora biti čvrst, gladak i izrazite boje. Manje mrkve su slađe, a intenzivnija narančasta boja znači i više beta - karotena. Izbjegavajte kupovati napuknutu mrkvu ili pak mekanu i savitljivu (znak dugog stajanja).
Ukoliko kupujete mrkvu sa stabljikom i listovima, oni trebaju biti svježi i lijepe boje, dok kod mrkve bez stabljike i listova provjerite nema li na dnu korijena promjene boje ili tamnih mrlja, koji su također znakovi starosti.
Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupnje. Ako ste ju kupili s listovima, zelene dijelove uklonite prije stavljanja u hladnjak, jer će vam u protivnome zeleni dijelovi iz korijena izvući vlagu. Mrkvu čuvajte u hladnjaku u perforiranoj plastičnoj vrećici ili umotanu u papir do dva tjedna.
Mrkvu nemojte čuvati u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, koji proizvode plin etilen, jer će postati gorka.
yuforum


zdravljeiprehrana @ 17:52 |Isključeno | Komentari: 0
Veliki poznavalac ljekovitog bilja R. Willfort kaže da nema boljeg lijeka za liječenje nedostatka želučanog soka.
PRIPREMA ZA KORIŠTENJE : rajčica je vrlo dobro sredstvo za pražnjenje crijeva, a što treba da imaju na umu oni koji pate od zatvora i hemoroida. Također povoljno djeluje na visoki krvni pritisak. Koristan je i za one koji imaju probleme sa cirkulacijom. Preporučuje se anemičnim osobama i onima koji imaju problema sa dijabetesom. Potiče rad gušterače. 
RECEPTI : Genetski modificirana rajčica može sadržavati cjepivo protiv vrlo opasnih virusnih bolesti kao što su hepatitis B (HBV) i AIDS. Do sada još nije pronađeno uspješno cjepivo protiv AIDS, a protiv hepatitisa postoji, ali je preskupo za siromašne zemlje. Dr Rurik Salyaev, Siberian Institute, Irkutsk, Rusija zajedno sa suradnicima koristi bakteriju Agrobacterium tumefaciens kao „nosioca“ sintetičke kombinacije HIV i HBA DNA fragmenata. Potom ih usađuje u biljku rajčice koja proizvodi proteina koji pojedeni stvaraju antitijela protiv virusa kao oralno cjepivo protiv poliomijelitisa. Miševi hranjeni takvim rajčicama razvili su u velikoj količini spomenuta antitijela u krvi. Ukoliko se cjepivo na bazi rajčice pokaže uspješnim, moći će se proizvoditi i u obliku tableta. Rajčice nisu prvo povrće na kojem se pokušalo uzgojiti cjepivo. Prijašnja istraživanja koristila su krumpir u iste svrhe.
Pošto je bogata vitaminom C pomaže u sprečavanju napada astme, infekcija dišnih organa, suzenja očiju, i drugih alergijskih simptoma. 
Kad se rajčica sa češnjakom i peršinom pirja na ulju , zalije vodom i na tihoj vatri ukuha na polovicu, procijedi , pa u toj vodi skuha riža, uspješno liječi visoki krvni tlak.
Umakom od rajčice protiv sunca 
U ovo vrijeme kada vam je bilo kakva zaštita protiv sunčevih zraka potrebna dobro je znati da osim raznih zaštitnih krema koje se nude i način prehrane pomaže od štetnih zraka. Umak od rajčice siguran je izbor. Kuhana rajčica odličan je izvor velike količine antioksidanta likopena koji djelotvorno štite kožu od opeklina, jednako će pomoći sok ili juha od rajčice, dok je umak od rajčice najbolje kombinirati s maslinovim uljem, koje pomaže u apsorpciji antioksidanta. Njemački znanstvenici ovo otkriće potkrijepili su i dokazima. Jedanaest volontera je naime 10 tjedana svaki dan jelo dvije do tri žlice umaka od rajčice pomiješane s maslinovim uljem. Njihova osjetljivost na sunčevo zračenje smanjilo se za 32 posto u odnosu na početnu otpornost. Wilhelm Stahl profesor biokemije sa Sveučilišta Heinrich Heine u Dusseldorfu koji je vodio ovo istraživanje naglasio je da iako ovakva zaštita odgovara faktoru 2 ili 3, ona traje cijeli dan nakon uzimanja, prekriva cijelo tijelo te štiti od kumulativnog efekta neopreznog izlaganja suncu. 
Napomene: Biljka rajčice je otrovna, njena otrovnost proizlazi od alkaloida solanina, ali rajčica sadrži i jedan fitonocid – biljni antibiotik. To je tomanin koji djeluje kao bakteriostatik, fungicid i insekticid zbog čega biljka ima veliki farmakodinamski i biološki značaj. Najviše tomanina ima u lišću rajčice, zbog čega se od njega priprema u fitofarmaciji jeftin i svakome pristupačan paraziticid. 
PRIPREMA : 2 kg svježeg lišća rajčice sitno isjeckati i preliti s a10 litara 7 % rastvora alkohola i poklopljeno ostaviti da stoji 3 dana. U međuvremenu češće promiješati i nakon toga procijediti. Prije upotrebe ekstrakt pomiješati s vodom u omjeru 1:1. Tim se radi zaštite prskati povrće a naročito krumpir kada ga napada zlatica. Isto se može koristiti i za prskanje kupusnjača na ovaj način : 2 šake svježih listova rajčice se izgnječe i potope u 2 litre vode, ostavi da stoji 3 sata, procijedi i upotrijebi za prskanje.
Kad se sadnice rajčice stave na prozore, u sobu ne dolaze muhe. 
PEKMEZ OD RAJČICA : veću količinu posve zrelih rajčica: na 1 kilu dobivene kaše doda se 1 žličice soli, malo konzervansa i ulje. Opranim rajčicama odrezati peteljke, razrezati ih napola i staviti kuhati. Neprekidno miješati. Kad nastane gusta jednolična kaša, protisnuti kroz sito, posoliti i kuhati dalje – po želji gušće ili rjeđe. Još kipuće uliti u zagrijane boce, svaku zavezati i staviti među jastuke da stoje na toplome dok se do kraja ne ohlade. Ako rajčice stavite u boce s širokim grlom, na vrh ulijte ulje. 
Literatura:gospodarski-list.hr Gursky, A. Vogel, Šilić, James A. Duke ….
KEMIJSKI – FARMAKOPEJSKI SASTAV : rajčica ima nisku energetsku vrijednost (93 kJ ili 2 kcal /100 grama. Energetska vrijednost mu je 12 puta manja od kruha ; 1,2 kg rajčice ima istu vrijednost kao 100 grama kruha . U rajčici ima mnogo ugljikohidrata, uglavnom glukozu, fruktozu i saharozu. Bjelančevina ima malo, a masti 0,2%. Biljnih vlakana ima tek nešto malo više. U 100 grama rajčice ima oko 580 miligrama raznih minerala, od čega najviše kalija, zatim fosfora, magnezija, kalcija te u manjim količinama mangana, bakra, sumpora, kobalta, bora, radija i drugih mikroelemenata. 
Od vitamina u rajčici ima najviše karotena (provitamin A), i vitamina C, njihova količina ovisi o zrelosti rajčice. Najviše ih ima u samoj ljusci. Vitamini nisu u plodu ravnomjerno raspoređeni. Osim ovih, u rajčici i ma i vitamina K, B1, B6,B3, niacina, folne kiseline i biotina. Ima i limunske, jabučne te nešto jantarne kiseline. Pektina ima oko 1 %. Oksalne kiseline je vrlo malo tako da praktički ne postoji mogućnost problema za one koji imaju probleme sa reumom i zapaljenjem zglobova ( giht).rajčica zbog kalija potiče izlučivanje suvišne vode iz tijela te se preporučuje reumatičarima i onima koji imaju giht, kamence u bubregu i mjehuru, ali i u žučnoj vrećici, te srčanim bolesnicima kojima je bolest praćena otocima.
Ljekovitost Rajčice
Rajčica ne sadrži oksalnu kiselinu, pa u njoj mogu uživati i oboljeli od reume i upale zglobova. Ona povećava i izlučivanje vode iz organizma, dobro djeluje na srce i krvotok, regulira probavu i snizuje krvni tlak. Bogata je pektinima i mnogim organskim kiselinama koje potiču tek, aktiviraju probavne procese i sprječavaju negativno djelovanje bakterija. 
Likopen ima najjače antioksidativno djelovanje od svih karotenoida prisutnih u namirnicama, dvostruko snažnije od beta-karotena i deset puta snažnije od alfa-tokoferola u neutraliziranju slobodnih radikala.
Nekoliko objavljenih epidemioloških studija pokazuje vezu između prehrane bogate rajčicom i pojave nekih oblika karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja. Smanjenje rizika oboljenja od karcinoma od 35% povezano je s konzumiranjem 10 ili više serviranja proizvoda rajčice tjedno. Likopen u proizvodima rajčice ima mnogo veću iskoristivost nego u svježoj rajčici uz prisustvo masti, primjenu topline te količinu i prisustvo drugih karotenoida poput beta -karotena.
Priprema jela s rajčicom
Plodovi rajčica često se koriste u pripremi salata, umaka ili priloga. Možete ih peći na roštilju ili u pećnici, pržiti, kuhati, puniti i pirjati. Svako će jelo obogatiti svojom crvenom bojom i ugodnim slatkasto-kiselkastim okusom.
Nedozrele zelene rajčice kisele se u octu, a zrele rajčice možete rezati na kriške, sušiti na suncu ili u pećnici na nižoj temperaturi (do 100°C) pa potom konzervirati u maslinovu ulju i koristiti kao fini dodatak toplim jelima.
Prije upotrebe zrelih rajčica za umak poželjno im je skinuti kožicu, prepoloviti ih, očistiti sjemenke te ih narezati na manje kockice. Na jednostavan način obogatit će tjesteninu i rižu, jednako dobre bit će i u kombinaciji pečenog povrća kao što je peperonata ili pak u đuveču.
Kod mesnih juha i gulaša uvijek je dobro došla žlica koncentrata od rajčica, a tradicionalna pizza gotovo je nezamisliva bez usitnjenih pelata.
Inače, bilo da je hladno poslužena s mozzarellom ili topla u nekom umaku, veoma se dobro slaže s maslinovim uljem i bosiljkom.
Rajčica povrtnim jelima daje punoću, a mesnima svježinu, dok u kombinaciji s ribama i morskim plodovima pruža pravi gurmanski doživljaj.
yuforum


zdravljeiprehrana @ 09:14 |Isključeno | Komentari: 0
Krastavac
Slijede dijelovi iz knjige ''Najzdravije namirnice svijeta'' Georgea Mateljana u izdanju Planetopije, Profila i Udruge Split Zdravi Grad.
Osnovne značajke krastavca
Dostupnost: cijelu godinu
Čuvanje u hladnjaku: da
Rok trajanja: 10 dana u hladnjaku
Priprema: minimalna; ne zahtijevaju termičku obradu
Mislilo se kako krastavac potječe iz južne Azije gdje se uzgajao prije deset tisuća godina, a u Indiju i ostale dijelove Azije donijeli su ga istraživači i putnici. Njegova popularnost seže davno u prošlost, u drevne civilizacije Egipta, Grčke i Rima, gdje se koristio kao hrana, ali je bio i visoko cijenjen zbog ljekovitog djelovanja na kožu. 
Iako nije baš vjerojatno da je američka fraza "hladan kao krastavac" bila poznata u tim drevnim vremenima, vrlo je vjerojatno kako se vrlo cijenila razina vlage u njemu i to što hladi kožu. Hrskav je, osvježavajuć i hranjiv, a lako ga je pripremiti. Posluži ga kao predjelo s umakom ili kao dodatak gotovo svakoj salati.
Samo 14 kalorija
Zašto bi krastavac morao biti sastavni dio najzdravijeg načina prehrane
Bogat hranjivim tvarima, s malo kalorija i vrlo zasitan, krastavac je idealna namirnica koju moraš uvrstiti u najzdraviji način prehrane. 
Jedna šalica krastavca sadržava samo 14 kalorija, pa je i odličan izbor za zdravo mršavljenje. Znanstvena su istraživanja u krastavcu otkrila i fitonutrijente, primjerice kavenu kiselinu koja pomaže pri smirivanju nadražene kože i smanjenju oteklina. 
Krastavac je poznat po svojem sastavu – sadržava silicijev dioksid, mineral koji je važna sastavnica kolagena. Sok krastavca često se preporučuje kao izvor silicijeva dioksida za poboljšanje tena i zdravlje kože. Usto, visok udio vode čini ga prirodnim sredstvom za hidrataciju nužnom za sjajnu kožu. Primjenjuje se lokalno za razne vrste kožnih poremećaja, primjerice protiv naticanja podočnjaka i kao lijek protiv opeklina. 
Krastavac je dobar izvor kalija, magnezija i vlakana, a osim toga dobar je izvor folne kiseline, B vitamina nužnog za zdravlje srca jer utječe na održavanje i razvoj homocisteina. Krastavac obiluje mnogim za zdravlje korisnim hranjivim tvarima. Među njima su vitamin A i mangan, koji uništavaju slobodne radikale, molibden, koji detoksicira sulfite te triptofon, koji regulira san.
Vrhunac sezone
Iako krastavaca ima čitave godine, doba dozrijevanja traje od svibnja do srpnja. U tim je mjesecima udio hranjivih tvari najviši, okus najbolji, a cijena najniža.
Tri koraka do najboljeg okusa i najbolje prehrambene vrijednosti krastavca
Kako je krastavac vrlo osjetljiv na visoku temperaturu, najbolje je odabrati onaj koji je u trgovini izložen u hlađenom prostoru. Najukusniji krastavci su čvrsti, zaobljenih krajeva (osim armenske vrste, koja mora imati zavinute vrhove) i jasne boje, od zelene do tamnozelene. Uočio sam kako tanji krastavac obično ima manje sjemenki. 
Odabirom najukusnijih krastavaca, odabrat ćeš i one s najvišom prehrambenom vrijednošću. Kao i kod svih vrsta povrća, preporučujem da se odlučiš za ekološki uzgojene vrste kad god je to moguće. Kora je izvor mnogih hranjivih tvari, a kod ekološki uzgojenih vrsta možeš i nju jesti bez bojazni da si konzumirao vosak ili koju drugu kemikaliju što se u njoj zadržala. 
Izbjegavaj žute, napuhnute krastavce, one koji imaju uleknute vodenaste dijelove ili su smežurani pri vrhovima. To sve mogu biti znakovi starosti ili pokvarenosti.
Krastavac će ostati svjež do deset dana ako se pravilno čuva
Krastavce drži u hladnjaku. Niša temperatura usporit će frekvenciju disanja i tako pomoći da se sačuvaju hranjive tvari i svježina.
Prije spremanja u hladnjak stavi ih u plastičnu vrećicu za čuvanje. Utvrdio sam kako je najbolje vrećicu čvrsto omotati oko njih pri tome istiskujući iz nje što više zraka.
Ne peri ih prije spremanja u hladnjak jer će im voda pospješiti kvarenje.
Soljenje krastavca
Krastavac se katkad soli da mu se izvuče višak tekućine. Ne preporučujem soljenje jer postaje mlohav i preslan. Namakanjem u octu krastavac će dobiti fini okus ali, namače li se dulje od tri do četiri minute, hranjive će tvari početi curiti u ocat, a krastavac će izgubiti svoju finu, hrskavu teksturu.
yuforum


zdravljeiprehrana @ 09:09 |Isključeno | Komentari: 0
subota, svibanj 4, 2013
Kako sačuvati zdravlje?
Kada govorimo o zdravlju, imunitetu i svemu onome što je potrebno kako bi se to održalo, mnogi ljudi ne žele slušati jer misle da su u pitanju izuzetno kompleksni savjeti. Međutim, sprječavanje raznih vrsta bolesti poput raka ili srčanih bolesti nije toliko komplimkovano koliko ljudi misle. Zapravo, vrlo je jednostavno!
Saznajte kojih šest vrsta namirnica trebate jesti ako želite dug život i odlično zdravlje.
Mahunarke
Mahunarke su pune nutrijenata i zdravih vlakana, a zbog ugljikohidrata ih tijelo sporije vari zbog čega ovi plodovi pozitivno djeluju na regulaciju šećera u krvi. Mnoga dosadašnja istraživanja pokazala su da mahunarke mogu značajno smanjiti rizik od mnogih tipova tumora, posebno raka crijeva. Npr.: Fitohemikalije u grahu usporavaju rast tumora, a istraživanjem sprovedenim na Harvard School of Public Healthdošlo se do zaključka da žene koje konzumiraju grah najmanje dva puta sedmično imaju 24 posto manje šanse da razviju rak dojke, srčane bolesti, dijabetes tipa 2, visoki krvni pritisak i rak debelog crijeva.
Bobičasto voće
Bobičasto voće dolazi u brojnim bojama jer sadrži snažne antioksidanse poput flavanoida. Istraživanja su dokazala da bobičasto voće povećava moždanu snagu, sprečava nastanak raka i smanjuje krvni pritisak. Pročitajte još: Pogledajte kojih pet slatkih namirnica bez problema mogu biti zamjena za aspirin
Zeleno lisnato povrće
Ako redovno jedete zeleno lisnato povrće, činite pravu stvar! Osim proteina, ove namirnice pune su kalcijuma, fosfata i cijelog spektra antioksidanata koji tijelo ispunjavaju životom, raspoloženjem, zdravljem, oslobađaju od stresa, čiste krv i bistre um. Brokule, kelj, špinat, blitva … sve ove namirnice su rudnici zdravlja a, iako baš nisu omiljena jela, uvijek možete naći načine da ih ukomponujete u svakodnevni meni.
Luk
Namirnica koja tjera suze na oči moćnija je nego što mislite. Zapravo, luk (sve vrste) je superhrana! Sadrži veliku koncentraciju najboljih među antioksidantima, a bogat je vitaminima i mineralima, kalijem, natrijem, željezom, sumporom, fosfatom, a pomaže cirkulaciju krvi i smanjuje loš holesterol.
Sjemenke
Sjemenke bundeve, suncokreta ili bilo koje druge, izuzetno su zdrave namirnice. Bogate su bjelančevinama i mineralima. Mnoge od njih sadrže omega 3 masne kiseline, kalcijum, željezo i cink. Posebno je hvaljen lan koji se savjetuje ženama s obzirom na to da njegovi sastojci sprječavaju razne ženske bolesti.
Gljive
Gljive, naravno one jestive, vjerovali ili ne, štite našu DNA od oštećenja! Iako nisu prijatnih boja; crvene, ljubičaste ili plave, gljive sadrže mnogo ovog antioksidanta –ergotionina – antioksidanta za kojeg neki stručnjaci i doktori vjeruju da će biti korišten u borbi protiv tumora. Najbogatija ovim antioksidantom među gljivama je bukovača.
(A.S./Namirnice.ba)


zdravljeiprehrana @ 20:58 |Isključeno | Komentari: 0
Istine i zablude o mlijeku
Mlijeko i mlijecni proizvodi su jos jedna grupa namirnica o kojoj se jako puno prica, i oko cega su misljenja podijeljena. S jedne strane nas uvjeravaju da je mlijeko dobra i vrlo zdrava hrana, s druge strane nam se savjetuje da ga izbjegavamo ili cak potpuno izbacimo iz prehrane. O cemu se ovdje radi, zasto vladaju takva potpuno suprotna misljenja, kome vjerovati i konacno: da li piti mlijeko ili ne?
Sirovo mlijeko, a s time mislim na domace svjeze mlijeko koje nije industrijski obradjeno, prirodna je i zdrava covjekova hrana, kao i svi mlijecni proizvodi napravljeni od sirovog mlijeka. Sirovo mlijeko je izvanredan izvor nutrijenata, ali i vrlo vaznih korisnih bakterija kao sto su laktobakterije, za koje danas znamo da igraju presudnu ulogu u jacanju imuniteta i zastite organizma od raznih bolesnih stanja. Sirovo mlijeko je takodjer izvrstan izvor vitamina, minerala i enzima, te sadrzi punovrijedne proteine i masnoce, koji su gradjevinski materijal za nasa tijela. Sirovo mlijeko i proizvodi od njega zapravo su savrsene prirodne i punovrijedne namirnice za covjeka.
U cemu je onda problem? Vjerujem da pogadjate. Problem je u industrijskoj obradi mlijeka. Kako je to slucaj i sa velikim brojem drugih namirnica, industrijska obrada mlijeka unistava ovu izvanrednu namirnicu i daje joj sasvim drugacija svojstva. Mlijeko koje kupujemo u prodavaonicama pasterizirano je i homogenizirano. Pasterizacija je proces kojim se mlijeko zagrijava na visokim temperaturama da bi se unistile bakterije u mlijeku. To na prvi pogled mozda zvuci sasvim u redu, znajuci da su patogene bakterije uzrocnici raznih bolesti. Medjutim, pasterizacija potpuno mijenja strukturu mlijeka, i umjesto da mlijeko postaje sigurno i korisno za upotrebu, ono zapravo postaje nesto sasvim drugo. Osim sto zagrijavanje na visokim temperaturama ubija patogene bakterije, ono ubija i korisne laktobakterije kao i mnoge druge hranjive komponente. Visoka temperatura potpuno mijenja strukturu osjetljivih mlijecnih proteina koji denaturiraju i postaju vrlo teski za probavu i stetni za zdravlje.
Pasterizacija potpuno unistava enzime iz mlijeka koji su potrebni za razgradnju i probavu mlijeka. Pasterizacija smanjuje sadrzaj vitamina, denaturira mlijecni protein, unistava vitamine B12 i B6, vitamin A, vitamin D, vitamin C, onemogucuje apsorpciju kalcija iz mlijeka, ubija korisne bakterije i promice patogene! Moze li biti gore? Ako ostavite sirovo mlijeko na sobnoj temperaturi, mlijeko se nece pokvariti vec cete dobiti kiselo mlijeko - vrlo zdravu namirnicu. To je zbog toga sto korisne bakterije iz sirovog mlijeka drze pod kontrolom lose bakterije. No, pasterizirano mlijeko nema korisnih bakterija koje bi ga cuvale od truljenja.
Denaturirani mlijecni proteini su zbog svoje strukture vrlo tesko probavljivi, osim toga su u pasteriziranom mlijeku unisteni svi enzimi i korisne laktobakterije koje pomazu razgradnju i probavu komponenti iz mlijeka. Zbog ovih problema je industrijski obradjeno mlijeko jedan od najcescih alergena te se povezuje uz cijeli niz simptoma i bolesnih stanja kao sto su probavne smetnje, alergije, kolike kod dojencadi, karijes, osteoporoza, artritis, problemi sa rastom kod djece, ucestale infekcije usiju kod djece, bolesti srca i rak. S druge strane, sirovo mlijeko ne izaziva bolesna stanja vec promice zdravlje, a ljudi koji su dugo godina bili alergicni na mlijeko, u pravilu mogu tolerirati sirovo mlijeko. Sirovo mlijeko je jedna od najzdravijih i najkompletnijih namirnica koje se mogu konzumirati i toliko se razlikuje od industrijski obradjenog mlijeka da se ove dvije namirnice ne bi ni trebale nazivati zajednickim imenom.
S pasterizacijom se pocelo 20-tih godina proslog stoljeca u vrijeme kad je tuberkuloza bila cesta, kao i druge zarazne bolesti uzrokovane losim zdravstvenim stanjem zivotinja i losim higijenskim uvjetima i metodama proizvodnje. Ali vremena su se promijenila i danas se upotrebljavaju tankovi od nehrdjajuceg celika, masine za muznju i sistemi za rashladjivanje, te se provode stroge sanitarne inspekcije cime pasterizacija postaje potpuno nepotrebna. Jedino tko ima koristi od pasterizacije je industrija jer se pasteriziranom mlijeku produzava rok trajanja.
Drugi proces kojem se mlijeko izlaze je homogenizacija, razbijanje molekula masnoce pod velikim pritiskom, da bi se sprijecilo stvaranje vrhnja na mlijeku. I ovo je vrlo neprirodan postupak jer masnoca koja se dobije vise nema svoju prirodnu strukturu. Osim toga se iz mlijeka uklanja (obire) masnoca tako da kupovno mlijeko sadrzi najvise 3% mlijecne masti. Evo radi usporedbe: mlijeko koje ja kupujem direktno kod farmera, od krava pasmine Jersey, sadrzi preko 6% mlijecne masti. Najgore je to sto su potrosaci prevareni da je punomasno mlijeko stetno a nemasno obrano mlijeko dobro i zdravo. Samo zahvaljujuci kampanji protiv prirodnih masnoca i agresivnoj propagandi light proizvoda, industrija se uspjela osloboditi industrijskog viska koji preostaje nakon obiranja vrhnja predvidjenog za proizvodnju drugih mlijecnih proizvoda, te tako plasirati na trziste ove odmascene proizvode lose kvalitete.
Mlijecna mast sadrzi vitamine A i D koji su potrebni za asimilaciju kalcija i proteina, i bez ovih vitamina kalcij i proteini postaju teze iskoristivi i potencijalno opasni. Mlijecna mast je takodjer bogata kratkim i srednje dugackim lancima masnih kiselina koje predstavljaju zastitu protiv bolesti i stimuliraju imunoloski sitem. Nadalje mlijecna mast sadrzi vrlo vrijednu CLA (conjugated linoleic acid) koja ima snazno antikancerogeno djelovanje. Svi ovi vazni nutrijenti nestaju industrijskom preradom mlijeka.
Svako kupovno mlijeko je pasterizirano, cak i ono koje se naziva ”svjeze mlijeko”. Razlika izmedju "svjezeg" i "trajnog" mlijeka je u temperaturi i vremenu kojem se mlijeko izlaze u postupku pasterizacije. Svjeze mlijeko se zagrijava na otprilike 60-70 stupnjeva, dok se trajno mlijeko zagrijava na temperature preko 100 stupnjeva (UHT proces) sto mu jos vise produzava rok trajanja.
Tu su nadalje i problemi antibiotika, pesticida i hormona rasta, te cinjenica da se skoro sve komercijalne krave hrane zitaricama umjesto da pasu travu, koja je njihova prirodna hrana. Sve ovo mijenja kompoziciju masnoca u mlijeku, posebno CLA. Prava prirodna hrana za krave koje daju mlijeko je zelena trava u proljece, ljeto i jesen, te sijeno zimi. Nikakvo brasno od soje, zitarice i razni industrijski otpad ne mogu predstavljati dobru hranu za zivotinje. Vitalne tvari kao sto su vitamini A i D, te ”aktivator X” (kojeg je dr Weston A. Price otkrio u svim prirodnim punomasnim namirnicama i za kojeg se danas smatra da je to vitamin K2) potrebni su za optimalnu asimilaciju minerala te su u velikoj mjeri prisutni u mlijeku krava koje pasu travu, osobito brzo rastecu travu u proljece i jesen. No, vitamini A i D se drasticno smanjuju a aktivator X potpuno nestaje hrane li se krave komercijalno zitaricama i sojom.
Ne tako davno, prije ”modernih” industrijskih metoda, generacijama su ljudi koristili i djeca odrastala na domacem svjezem punomasnom mlijeku, prirodnom zutom maslacu, svjezim domacim sirevima i vrhnju. Ako imate mogucnosti nabavljati domace sirovo mlijeko, to je nesto najbolje sto mozete uciniti za zdravlje svoje obitelji. Nije tesko napraviti domaci jogurt, kefir, svjezi sir… treba malo vremena i volje, ali to je zanemarivo u odnosu na vrijednost koju dobivamo, jer se vrijednost dobrog zdravlja ne moze nicim mjeriti.
Potraznja stvara ponudu, i sto nas je vise koji trazimo prirodno svjeze mlijeko i meso zivotinja koje slobodno zive i pasu na zelenim pasnjacima, to ce se brze proizvodjaci morati prilagoditi zahtjevima potrosaca. Buducnost je u nasim rukama, jer smo mi ti koji odlucujemo gdje cemo ulagati svoj novac i koje cemo proizvode kupovati a trziste je ovisno o kupcima. Pomozite malim lokalnim proizvodjacima, koji se bave uzgojem stoke, peradi, povrca i voca na malo tako sto cete kupovati njihove proizvode. Bojkotirajte najgore procesiranu osiromasenu hranu u kojoj nema hranjivih tvari i koja sadrzi brojne stetne aditive. Industrijski upropastena hrana pridonosi raznim bolesnim stanjima dok prirodna i zdrava hrana cuva dobro zdravlje i podize kvalitetu zivljenja.
relaxforum


zdravljeiprehrana @ 20:57 |Isključeno | Komentari: 0
Hrana koja oduzima energiju
Na svakom koraku se nudi brza hrana. Mnogi ne mogu odoljeti iskušenju, pa često jedu takvu hranu, no ona niti daje dovoljno hranjivih tvari niti dovoljno energije. Jedete li krive stvari s vremenom ćete narušiti zdravlje.
Na što posebno treba paziti?
Ovo je hrana i piće koje oduzima energiju:
1. Umjetna sladila
Nakon probave stvaraju se niskokalorični šećerni alkoholi kao što su manitol, sorbitol i xylitol. Oni uznemiruju želudac i može doći do napuhivanja i stvaranja plinova što oduzima energiju. Ne koristite ili ograničite žvakače gume s umjetnim sladilima. Osim šećernog alkohola, i samo žvakanje potiče gutanje zraka što dodatno dovodi do stvaranja plinova u probavnom traktu.
2. Industrijski prerađena hrana
Čokoladice ili vreća čipsa daje ekspresnu dozu energije, ali procesuirana hrana brzo prolazi u krv što znači da dolazi do naglog vala energije i jednako tako naglog pada.
3. Nikad ne jedite samo slatko
Čokoladicu ili neki desert pokušajte uvijek jesti nakon obroka u kojem su bili zastupljeni proteini i masnoće. To će usporiti apsorpciju šećera i spriječiti nagle promjene šećera u krvi.
4. Nedovoljan unos vode
Ako ste dehidrirani, volumen krvi pada pa se u ćelije mišića i vitalnih organa prenosi manje kisika zbog čega se možete osjećati izmoreno.
5. Navečer pijete alkohol
Ne samo da alkohol dovodi do dehidracije, on ometa i san ako ga pijete tri do četiri sata prije spavanja.
6. Energetski napici
Većina energetskih napitaka sadrži kofein, šećer i mnoge hemijske spojeve koji će vam naglo dati snagu. Ali to će kratko trajati, a zatim kreće nagli pad energije.
Hrana i piće koji daju snagu
1. Zdrave masnoće
Avokado, orašasti plodovi, maslinovo ulje i druge zdrave masti olakšavaju probavu, a napuhivanje je manje vjerojatno. Ali jedite ih u umjerenim količinama.
2. Cjelovita hrana
Manje je više. Jedite cjelovite namirnice što je češće moguće (voće, povrće, orašasti plodovi, grah, mahunarke, cjelovite žitarice) i uvijek se odlučite za najmanje procesiranu verziju pakovane hrane, koje imaju najkraći popis sastojaka. Kad su u pitanju tjestenine i kruh, pogledajte je li prvi navedeni sastojak cijelo pšenično brašno. Namirnice koje su najbliže svom prirodnom stanju dat će vam mnogo mirniju, dugotrajniju opskrbu energije.
3. Dovoljno vode na dan
Uz svaki obrok popijte, pijuckajući pomalo, 2,5 dl vode. Uživajte i u jagodama, dinji, ananasu ili lubenici za doručak. Voće bogato vodom pomoći će vam da jutro ne krene u deficitu H2O.
4. Energetske pločice
Napravite energetsku pločicu kod kuće, od zobi, meda, orašastih plodova i grožđica. Ili kupite neku s vrlo kratkim popisom sastojaka. Pogledajte ovaj zanimljiv recept!
(A.S./Namirnice.ba/Net.hr/Womansday.com)


zdravljeiprehrana @ 20:56 |Isključeno | Komentari: 0
Posjetioci